Američka administracija  nije dobila sugovornika "po mjeri" u novoj šefici Europske komisije u ionako složenim trgovinskim pregovorima, ako je suditi po iskustvima sa Ursulom von der Leyen dok je bila njemačka ministrica obrane. Novoizabrana predsjednica izvršne vlasti Europske unije na čelu je resora obrane u njemačkoj vladi od 2013. godine, a sada će voditi i pregovore s Amerikom o trgovini, tehnologiji te cijelom nizu ostalih pitanja. 

Mnoštvo poštovatelja
Kako piše portal Politico, iako von der Leyen ima mnoštvo poštovatelja među europskim i američkim dužnosnicima iz područja nacionalne sigurnosti, mnogi kažu kako će njen izbor možda dodatno opteretiti europsko-američke odnose dok u Washingtonu stoluje Trumpova administracija. "Ta bi pozicija bila zahtjevna za svakoga, posebice otkako je Trump nazvao Europsku uniju protivnikom.

Međutim, izbor snažne njemačke liderice na čelo Komisije vjerojatno će još više otežati napore Europske unije da ojača odnose s Trumpovom administracijom", smatra Julie Smith, nekadašnja dužnosnica Obamine administracije i poznavateljica transatlantskih odnosa. Mnogi se još prisjećaju kako je von der Leyen ocijenila Trumpove osvrte na NATO "nezrelima" te kako je nedugo nakon američkih izbora 2016. javno dovodila u pitanje motive njegovih pokušaja približavanja Rusiji.

"Donald Trump mora jasno reći na kojoj je strani", kazala je tada von der Leyen. Dosadašnja ministrica obrane bliska je s kancelarkom Angelom Merkel koja već dugo ima zategnute odnose s Trumpom. To i ne čudi s obzirom da je američki predsjednik, i prije nego što je postao stanar Bijele kuće, kritizirao gotovo svaki potez njemačke vlade, od trgovinske politike do prihvata milijun izbjeglica i migranata. Valja podsjetiti kako je Ursula von der Leyen izjavila kako su Trumpovi nesrdačni odnosi s Merkel možda posljedica činjenice da još nije imao prigodu surađivati sa snažnom ženom u svijetu politike.

"Žena poput Angele Merkel, globalno poštovana šefica vlade s dugim iskustvom, vjerojatno još nije postojala u njegovu viđenju svijeta", kazala je von der Leyen za magazin Spiegel. No, Trumpova najveća frustracija kada su u pitanju odnosi s Njemačkom proizlazila je upravo iz njezina resora. Naime, Washington je više puta kritizirao Berlin zbog premale obrambene potrošnje, ispod dva posto BDP-a što je minimum na koji su se članice NATO-a obvezale, ali malo koja ga poštuje.

Iako je činjenica da je Njemačka u apsolutnim iznosima povećala izdatke za obranu, većoj potrošnji glavna su prepreka zastupnici Bundestaga. Stoga je vlada lani najavila kako razinu od dva posto BDP-a izdvajanja za obranu neće dostići do 2024. godine. S druge strane, von der Leyen imala je ideje koje su bile na tragu Trumpovih stavova kada je u pitanju obrambena politika. Iako je otvorena prema ideji dublje europske obrambene suradnje, odbacila je francusku ideju stvaranja "europske vojske", koncepta kojeg se Trump grozi.

Plusevi i minusi
Plus kod Trumpa mogla bi dobiti i zbog čvrstog stava prema Kini, iako slično razmišlja i kada je u pitanju Rusija. S obzirom da Trump nije sklon međunarodnim savezima i organizacijama, mogao bi joj "ubilježiti minus" zbog njezine posvećenosti europskom projektu i multilateralizmu. Američki dužnosnici iz sektora obrane koji su imali prilike s njom surađivati imaju samo riječi hvale za predsjednicu Europske komisije.

Kažu da je uvijek bila iskrena što može napraviti u međusobnim dogovorima. "Ona je pragmatična, realistična, radišna i čvrsta u pregovorima. Nikada nije obećala nešto što nije mogla napraviti", kaže za Politico Rachel Ellehuus, savjetnica bivšeg Trumpova ministra obrane Jamesa Mattisa. Američki dužnosnici cijene i činjenicu da je von der Leyen neko vrijeme živjela u SAD-u.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Fotelje za istok

Bez marginalizacije
Ursula von der Leyen rekla je kako srednjoj i istočnoj Europi trebaju pripasti jaka povjerenstva unutar Komisije kako bi se pokazalo da ti dijelovi EU-a nisu marginalizirani. "Za mene je važno da se odrede povjerenici koji će zasigurno imati jaka povjerenstva kako bi bilo jasno da su istok i srednja Europa prikladno raspodijeljeni", rekla je nova predsjednica EK-a.