Potpora predsjedniku Donaldu Trumpu pala je na najnižu razinu od njegova povratka u Bijelu kuću jer su Amerikanci pokazali znakove opreza zbog njegovih napora da proširi svoju moć, pokazala je anketa Reutersa/Ipsosa koja je završila u ponedjeljak.

Skriveni potencijal

Pola milijuna radno sposobnih Hrvata uopće ne traži posao, a poslodavci jedva pronalaze radnike

Oko 42% ispitanika u šestodnevnoj anketi odobrava Trumpov rad kao predsjednika, što je pad u odnosu na 43% u anketi Reutersa/Ipsosa provedenoj tri tjedna ranije i u odnosu na 47% u satima nakon njegove inauguracije 20. siječnja.

Početak Trumpovog mandata ostavio je njegove političke protivnike zapanjenima jer je potpisao desetke izvršnih naredbi kojima proširuje svoj utjecaj i na vladine agencije i na privatne institucije poput sveučilišta i odvjetničkih tvrtki.

Iako Trumpov rejting ostaje viši od onog koji je imao njegov demokratski prethodnik tijekom većeg dijela predsjedničkog mandata, rezultati ankete Reutersa/Ipsosa sugeriraju da se mnogi Amerikanci ne osjećaju ugodno zbog njegovog kažnjavanja sveučilišta koja smatra previše liberalnima i postavljanja čelnika Kennedy Centra, velike kazališne i kulturne institucije u Washingtonu.

Oko 83% od 4306 ispitanika reklo je da američki predsjednik mora poštivati ​​odluke saveznog suda čak i ako to ne želi. Dužnosnici Trumpove administracije mogli bi se suočiti s optužbama za nepoštivanje suda zbog kršenja naloga saveznog suca kojim se zaustavljaju deportacije navodnih članova venezuelanske bande koji nisu imali priliku osporiti svoju deportaciju.

Pedeset i sedam posto – uključujući trećinu republikanaca – nije se složilo s izjavom da je “u redu da američki predsjednik uskrati financiranje sveučilištima ako se ne slaže s načinom na koji se sveučilište vodi”.

Trump, koji tvrdi da se sveučilišta ne uspijevaju boriti protiv antisemitizma na kampusima, zamrznuo je ogromne svote saveznog novca predviđene za američka sveučilišta, uključujući više od 2 milijarde dolara samo za Harvard.

Sličan udio ispitanika – 66% – rekli su da ne misle da bi predsjednik trebao kontrolirati vodeće kulturne institucije poput nacionalnih muzeja i kazališta. Trump je prošli mjesec naredio Smithsonianu, ogromnom muzeju i istraživačkom kompleksu koji je vodeći izložbeni prostor za američku povijest i kulturu, da ukloni “neprimjerenu” ideologiju.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

O nizu pitanja, od inflacije i imigracije do oporezivanja i vladavine prava, anketa Reutersa/Ipsosa pokazala je da je broj Amerikanaca koji nisu odobravali Trumpove poteze nadmašio broj onih koji su ga podržali po svakom pitanju u anketi. Što se tiče pitanja imigracije, 45% ispitanika odobravalo je Trumpove poteze, ali 46% nije.

Anketa je imala marginu pogreške od oko 2 postotna boda.

Oko 59% ispitanika – uključujući trećinu republikanaca – reklo je da Amerika gubi vjerodostojnost na globalnoj sceni.

Tri četvrtine ispitanika reklo je da se Trump ne bi trebao kandidirati za treći mandat – put kojim je Trump rekao da bi želio ići, iako mu to zabranjuje američki Ustav. Većina republikanskih ispitanika – 53% – rekla je da se Trump ne bi trebao kandidirati za treći mandat.

Azijske burze stagniraju, dolar pod pritiskom

Na azijskim se burzama u utorak trguje oprezno jer su jučer na Wall Streetu cijene dionica oštro pale, a dolar je pod pritiskom, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump napao predsjednika Feda Jeromea Powella.

MSCI indeks azijskih burzi bio je oko 7,00 sati u minusu 0,2 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks oslabio 0,2 posto, a blago su pale i cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu. U Šangaju su, pak, blago porasle.

Azijski su ulagači oprezni jer su jučer cijene dionica na Wall Streetu oštro pale. Dow Jones indeks potonuo je 2,5 posto, S&P 500 2,4, a Nasdaq indeks 2,55 posto.

Posljedica je to oštrog Trumpovog napada na Powella. Doduše, Trump je i dosad javno kritizirao predsjednika Feda i pozivao ga da smanji kamatne stope kako bi se potaknuo rast gospodarstva, no ovoga puta Trump se na Powella obrušio i uvredama.

Američko se gospodarstvo usporava „ako ‘Gospodin Prekasno’, veliki gubitnik, odmah ne smanji kamatne stope”, napisao je Trump na društvenim mrežama.

Nedavno je Powell kazao da će središnja banka pričekati nove pokazatelje prije nego što nešto poduzme s kamatama jer bi uvođenje carina moglo potaknuti inflaciju i usporiti rast gospodarstva.

Već tada ga je Trump prozvao i poručio mu da će ga uskoro maknuti s mjesta predsjednika Feda.

Sve to dovodi u pitanje nezavisnost središnje banke, a Trumpove uvrede narušavaju i njezin kredibilitet.

„Zemlje koje imaju nezavisne središnje banke bilježe brži rast gospodarstva, nižu inflaciju – imaju bolji ekonomski rezultat za svoj narod. A političari koji pokušavaju utjecati na Fed… to je stvarno loša ideja i vrlo zastrašujuća za tržište”, kaže Jed Ellerbroek, portfelj menadžer u tvrtki Argent Capital Management.

Dolar na najnižim razinama u tri godine

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta oštro pala nakon Trumpovog napada na Powella.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 98,45 bodova, a jučer je u jednom trenutku, po prvi put od ožujka 2022. godine, zaronio i ispod razine od 98 bodova.

Jutros je tečaj američke prema japanskoj valuti skliznuo 0,51 posto, na 140,15 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, za 0,19 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,1535 dolara.

Cijene nafte porasle

Cijene su nafte, pak, porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,54 posto, na 66,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,03 posto, na 63,75 dolara.