Samo dan nakon što mu je stigao iznenađujući udarac s Vrhovnog suda o nelegalnosti carina nametnutih desecima zemalja, američki predsjednik Donald Trump uzvratio je udarac podigavši globalnu carinsku stopu s 10 na 15 posto.

Podsjetimo, Vrhovni sud SAD-a u petak je presudio da je Trump prekoračio predsjedničke ovlasti koristeći Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA) za uvođenje carina nizu trgovinskih partnera.

Presuda, donesena većinom 6:3, pri čemu je protiv carina glasalo i dvoje konzervativnih sudaca koje je nominirao sam Trump, predstavlja snažan udarac jednom od ključnih stupova njegove ekonomske strategije.

Utrka s vremenom

Neposredno nakon odluke suda Trump je posegnuo za alternativnim pravnim mehanizmom. Potpisao je proglas kojim se, temeljem članka 122. Zakona o trgovini iz 1974., uvodi privremena carina od 10 posto na uvoz, uz mogućnost primjene do 150 dana. No, već u subotu objavio je na društvenim mrežama da “stupa na snagu povećanje 10 posto globalne carine na 15 posto, na potpuno dopuštenu i pravno provjerenu razinu”, ističući da su mnoge zemlje “desetljećima deru SAD bez odmazde”.

“Tijekom sljedećih nekoliko mjeseci Trumpova administracija odredit će i objaviti nove, zakonski dopuštene carine”, dodao je, signalizirajući da Bijela kuća ubrzano radi na novom okviru kojim bi zadržala dio carinskih prihoda i pritiska na trgovinske partnere.

Odluka Vrhovnog suda administraciju je dovela u utrku s vremenom. Prema procjeni Budget Laba pri Sveučilištu Yale, čak 142 milijarde dolara prihoda od carina sada je pod znakom pitanja, dok američke kompanije već zahtijevaju povrat sredstava plaćenih prema osporenom režimu, objavio je Financial Times.

Trump je paralelno naložio dodatne istrage nepravednih trgovinskih praksi prema članku 301. Zakona o trgovini iz 1974., a najavio je i primjenu članka 232. Zakona o proširenju trgovine iz 1962., koji omogućuje uvođenje carina sektorima za koje se procijeni da predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Time administracija širi pravni arsenal kako bi održala carinski pritisak unatoč sudskoj blokadi dosadašnjeg modela.

Obrana i troškovi

Poruka EU-a: Ulaganja da, ali ne na račun građana – lekcija i za Hrvatsku

Proizvodnja namještaja

Kako je domaća proizvodnja namještaja postala važnija od cijene

Presudu je predsjednik oštro kritizirao, nazvavši je “smiješnom, loše napisanom i izvanredno antiameričkom”. Dan ranije poručio je da bi se suci trebali “sramiti”, a dvoje konzervativnih sudaca koje je sam imenovao, a koji su glasali protiv njega, opisao je kao “sramotu za svoje obitelji”. Odluka suda tako je postala i političko pitanje, dodatno zaoštravajući odnos između izvršne i sudbene vlasti.

Stručnjaci upozoravaju da je povećanje carine na 15 posto osmišljeno kako bi se smanjio poticaj zemljama da ubrzaju izvoz u SAD pod nižom, privremenom stopom. Simon Evenett, profesor geopolitike i strategije na IMD Business Schoolu u Lausannei, ocijenio je za FT da bi za mnoge zemlje pogođene carinama od 20 ili više posto smanjenje na 10 posto predstavljalo značajno olakšanje koje bi potaknulo “val izvoza u SAD kako bi se iskoristila niža stopa”. Podizanjem na 15 posto taj se efekt ublažava.

Nova odluka posebno je pogodila Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je s Washingtonom postiglo sporazum o jedinstvenoj stopi od 10 posto u okviru dogovora o “recipročnim carinama”. William Bain, voditelj trgovinske politike Britanskih gospodarskih komora, upozorio je da će “40 tisuća britanskih kompanija koje izvoze robu u SAD biti razočarano ovim najnovijim razvojem događaja”, dodajući kako su strahovali da bi predsjednikov “plan B” mogao biti nepovoljniji za britanske izvoznike.

Niz iznimaka

Proglas o carini od 10 posto trebao je stupiti na snagu u utorak u 12.01 po istočnoameričkom vremenu, no Bijela kuća zasad nije precizirala hoće li nova stopa od 15 posto početi vrijediti istoga dana. U dokumentu se navodi da je cilj mjere “riješiti temeljne međunarodne platnobilančne probleme” i uravnotežiti trgovinske odnose.

Predviđene su i određene iznimke, uključujući kritične minerale, pojedine metale, farmaceutske proizvode, govedinu, rajčice, naranče, određene zrakoplovne proizvode i neka vozila. Istodobno, Bijela kuća poručuje da će nastaviti poštovati “pravno obvezujuće” trgovinske sporazume koje je sklopila s drugim državama, uz očekivanje da će i partneri učiniti isto. Presuda Vrhovnog suda označava najnoviji znak rastućeg institucionalnog otpora širenju predsjedničkih ovlasti, osobito u području trgovinske politike.

Unatoč konzervativnoj većini u sudu, koja je u drugim pitanjima omogućila predsjedniku široku slobodu djelovanja, u ovom slučaju postavljena je jasna granica. Time je carinska politika ponovno postala središte pravne, političke i gospodarske neizvjesnosti, s izravnim posljedicama za globalne trgovinske tokove i američke javne financije, posebice uoči ovogodišnjih međuizbora za Kongres.