Unatoč smanjenju budžeta sa 972 na 960 milijardi eura u razdoblju od 2014. do 2020. EU ne planira odustati od tri najveća infrastrukturna projekta, Galilea, GMES-a i ITER-a, stoji u posljednjem prijedlogu predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuyja upućenog čelnicima samita EU koji se u četvrtak i petak održao u Bruxellesu.

Za Galileo, europski konkurent američkom vojnom sustavu GPS-u i ruskom vojnom sustavu GLONASS-u, EU do 2020. planira izdvojiti 6,3 milijarde eura. Iako Galileo još uvijek ima svega četiri od 30 planiranih satelita u orbiti, te iako je progutao tri puta više sredstava nego je prvotno najavljeno, uživa veliku potporu Francuske, Italije, Njemačke i V. Britanije. Jedan od razloga su unosni ugovori koje tvrtke iz područja svemirske industrije mogu osvojiti. Nedaleko od Rima središnji je ured Galilea zvan Fucino Space Center kojim upravlja kompanija Telespazio čiji su vlasnici talijanska Finmeccanica i francuski Thales. Prije tri godine je objavljeno da će njemački OHB Technology za 566 milijuna eura isporučiti Galileu 14 satelita. OHB na tom poslu surađuje s britanskim Surrey Satellite Technologyjem.

Satelite će u svemir poslati francuska kompanija Arianespace za 397 milijuna eura.Projektu GMES, kojem je cilj nadzor zemljine površine u realnom vremenu, budžet je smanjen sa 4,9 na 3,8 milijardi eura. Za treći infrastrukturni projekt, ITER, kojim Unija želi napraviti prvu elektranu na nuklearnu fuziju budžet je ostao nepromijenjen i iznosi 2,7 milijardi eura. Nakon što je u siječnju objavljeno da Južna Koreja planira do 2037. izgraditi testnu fuzijsku elektranu koju može priključiti na energetsku mrežu, europski ITER je objavio plan po kojem sve pripreme za izgradnju svoje centrale nazvane DEMO planira dovršiti do 2030., a u pogon je pustiti do 2050. kada bi se spojila na energetsku mrežu.