Mjesec srpanj, tijekom kojega je većina radnog stanovništva EU već i na godišnjem odmoru, pokazao se dobrim za trgovce, budući da je promet na malo u tom sektoru porastao za jedan posto, pokazuje novo Eurostatovo izvješće. Gleda li se cijela godina, rezultati su još bolji pa je promet povećan za 3,5 posto. Promatra li se, pak, sezonski prilagođeni rezultat, trgovina je uprihodila jedan posto više, dok je u mjesecu ranije, lipnju, imala pad od 0,2 posto.

Jeftinije gorivo

Rasle su sve analizirane grupe proizvoda, primjerice, trgovina motornim gorivima skočila je za 1,6 posto, što je i najveći rast, a dijelom se može tumačiti i višemjesečnim trendom jeftinije nafte i benzina na svjetskim tržištima. Slijedi trgovina hranom, pićima i duhanskim proizvodima s porastom 0,8 posto, te trgovina neprehranom, s 0,6 posto rasta.

Njemačka se, kao najmoćnija europska zemlja, pokazala i zahvalnim potrošačem, budući da je u toj državi rast 1,7 posto, no, primat ipak drži neveliki Luksemburg s poboljšanom trgovinom na malo od 2,3 posto, te Portugal s rastom od 1,8 posto. Potonja je zemlja EU-juga, čini se, u ovom pogledu i kao otok za sebe, jer za ostale, poput Italije, Španjolske, Grčke, Eurostat nije istaknuo značajne promjene, ni pozitivne ni negativne. Kad smo kod minusa, najviše je promet u srpnju opao u Slovačkoj (1,1%), te “racionalnim” Švedima 0,8 i Dancima za 0,7 posto.

Kako će biti do Božića?

U samoj eurozoni, koja broji 19 članova sa zajedničkom valutom, rast je gotovo identičnih 1,1 posto, ili, preciznije, motornim se gorivima trgovalo za 1,8 posto više, prehranom, pićem i duhanom 1,1 posto više, a rast trgovine neprehranom iznosio je u eurozoni 0,4 posto. Jasno, ovaj jednomjesečni porast upućuje i na cjelogodišnji rast trgovine na malo, koji je Eurostat zabilježio na cijelom EU-kontinentu – na godišnjoj je razini 3,5 posto, no za vjerodostojniji izračun ipak će trebati pričekati razvoj situacije do kraja godine. Tad bi, pak, zbog tradicionalne božićne kupovine i rasprodaja, trgovci mogli trljati ruke i staviti u džep još više nego lani. Za države-članice pojedinačno, godišnji rast je izrazit – u Rumunjskoj i Luksemburgu je 13,5 i 12,2 posto, dok je, s druge strane, najveći pad, na godišnjoj razini, u srpnju evidentiran na Malti (2,7%), Belgiji (1,8%)…

Eurostat donosi i kakav je promet, uzevši u obzir i srpanj, u eurozoni dosad u 2016. – neprehrana rsla 3,2%, motorna goriva 2,2, te kategorija hrane, pića i duhana 1,8%. Ukupno gledajući, rast trgovine je na malo u eurozoni na godišnjoj razini ubrzao na 2,9%.