Šest mjeseci nakon druge doze cjepiva protiv covida potrebno je docjepljivanje trećom, složni su imunolozi. Može li test na antitijela otkriti kada je točno vrijeme za tzv. “booster” dozu?

od pet do 11 godina

EMA uskoro objavljuje stajalište o Pfizer cjepivu protiv covida-19 za mlađu djecu

Nije sporno da se razina zaštite od koronavirusa znatno povećava nakon primitka treće doze cjepiva. Ipak, mnogi se pitaju je li im je uistinu potrebna ta treća doza? Možda im je u organizmu ostalo dovoljno antitijela nakon prethodna dva cijepljenja?

Ako si postavljate ista pitanja, možda razmišljate o testu na antitijela kako biste mogli donijeti odluku o trećoj dozi.

No stručnjaci vjeruju da su spomenuti testovi korisni samo do određene mjere. U ovom članku odgovaramo na brojna važna pitanja o tome.

Koje su prednosti dodatnog cijepljenja?

“Booster“ doza će doista osnažiti vaš imunosni sustav i učiniti ga spremnijim za obranu organizma u slučaju zaraze Sars-CoV-2 virusom.

Međutim, često korišteni termin “booster“ (jačanje) nije sasvim točan, kaže njemački imunolog Cartsen Watzl, jer se dodatnim cijepljenjem zapravo obnavlja ono što je nestalo.

Uistinu, “booster“ doza neće samo obnoviti razinu vašeg imuniteta nego i  omogućiti djelotvorniju zaštitu od one koju ste imali nakon druge doze.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Svaki put kada imunosni sustav dođe u doticaj s uzročnicima bolesti ili cjepivom, on postaje snažniji i izdržljiviji, objašnjava Watzl.

Trebamo li test na antitijela prije treće doze?

Testiranje na antitijela nije bez razloga. Želite znati na kojoj je razini vaša zaštita nakon prethodnih cijepljenja i na temelju tog podatka procijeniti je li vam potrebno dodatno.

U tom kontekstu test na antitijela može razjasniti neke stvari, smatra Andreas Bobrowski, predsjednik Strukovnog udruženja njemačkih laboratorijskih liječnika.

Međutim, ne preporučuje ga za opću upotrebu. Iz takvih testova važne informacije o tome koliko su uspješne bile prve dvije doze mogu dobiti oni koji su podložni zarazama ili su općenito imunokompromitirani, objašnjava.

Znanstvenici se, naime, nisu usuglasili u tome kolika je razina antitijela jamstvo za sigurnu zaštitu, a to znači da se čak i nakon takvog testa možete osjećati nesigurno.

Što nam govore rezultati testova na antitijela?

Prema Bobrowskom, test provjerava razinu IgG antitijela koja se formiraju kao rezultat cijepljenja.

Imunoglobulini (antitijela) su proteinske molekule koje stvara imunosni sustav kao reakciju na ulazak neke strane supstance u organizam (antigena). Pet je razreda imunoglobulina: IgA, IgM, IgG, IgE i IgD.

IgG se nalazi u međustaničnom prostoru i štiti ga od infekcije. Dokazivanjem prisustva ovog antitijela može se pokazati da je postojalo prethodno obolijevanje ili da je provedena imunizacija. IgM prvi od imunoglobulina reagira na infekciju i ukazuje na akutnu fazu oboljenja.

Ako se odlučite testirati na antitijela, važno je da metoda testiranja omogućuje rezultate koji se mogu uspoređivati. To je moguće ako se primjenjuje standard Svjetske zdravstvene organizacije koji se izražava u mjernoj jedinici BAU/ml (BAU= Binding Antibody Units).

Međutim, ne postoje utvrđene granice za BAU/ml iznad koje se osoba smatra zaštićenom, napominje Watzl, koji vjeruje da nije važno znati količinu antitijela prije treće doze.

Postoji li procjene o tome koliko je ipak premalo?

Da, postoje.

“Rezultat ispod 21.8 BAU/ml ukazuje na to da ne možemo računati na zaštitu koju inače osiguravaju IgG antitijela”, otkrio je Bobrowski.

“S druge strane, rezultati iznad 21.8 BAU/ml velika su siva zona u kojoj je teško odrediti kad je zaštita dovoljno učinkovita“, kaže Bobrowski.

“Po mojoj procjeni, vrijednosti iznad 500 dovoljne su visoke i u tom slučaju ne trebate žuriti po treću dozu“, kaže doktor Bobrowski.

Sve iznad 1000 BAU/ml  može se smatrati odličnom zaštitom, dodaje.

Njegove se procjene podudaraju s Watzlovim. “Razina antitijela iznad 1000 BAU/ml u korelaciji je s poprilično dobrom razinom zaštite od infekcije“, rekao je.

Je li štetno cijepiti se ako je razina antitijela visoka? 

Ne, ako je vjerovati Institutu Roberta Kocha, vodećem znanstvenom tijelu u Njemačkoj.

Ipak, mnogi griješe kada pretpostavljaju da je bolje pričekati s trećom dozom u slučaju visoke razine antitijela u organizmu.

Ako još uvijek imate dobru razinu imuniteta, nema razloga za brigu što se tiče “booster“ doze. Vaša zaštita može samo postati bolja.

Što ako su rezultati testa na antitijela vrlo niski?

Ne paničarite, odgovara odgovara imunolog Watzl. “Zaštita od težih simptomatskih oblika bolesti i dalje može biti visoka“, dodaje.

“Ne brinite se zbog niske razine antitijela, ali se prijavite za dodatno cijepljenje“.

Koliko košta test na antitijela?

U većini zemalja ovi testovi nisu pokriveni policom zdravstvenog osiguranja ili nekim oblikom vladinih subvencija, stoga građani moraju pokriti troškove iz svog džepa.

No testovi na antitijela koji mjere učinke prethodnih cijepljenja koštaju manje od PCR testa.

Ima li smisla promijeniti cjepivo prilikom primanja treće doze?

Da, ali ne djeluju sve kombinacije jednako.

Oni koji su stekli osnovnu razinu imuniteta zahvaljujući jednom od vektorskih cjepiva poput AstraZenece ili Johnson&Johnsona svakako će primiti neku drugu vrstu cjepiva kod trećeg cijepljenja što, prema dostupnim podacima, uvelike podiže imunosnu zaštitu.

Ako su prve dvije doze bile mRNK cjepivo, mnogi će se pitati trebaju li odabrati nekog drugog proizvođača? Na primjer, hoćete li se nakon cijepljenja Pfizerom sada odlučiti za Modernino cjepivo? Ili obrnuto?

Istraživanja iz SAD-a pokazuju da “kombiniranje mRNK cjepiva“ (primjerice, prve dvije doze Pfizerovim cjepivom, a treća Moderninim), dovodi do zanemarivih razlika u jačanju imunološke zaštite.

Po učinku na razinu antitijela u slučaju kombinacija Pfizer/Moderna, Pfizer/Pfizer, Moderna/Pfizer i Moderna/Moderna nije toliko važno koje ćete mRNK cjepivo odabrati za “booster“ dozu, zaključuje Watzl.

Je li potrebno čekati pola godine? 

Stručnjaci najčešće preporučuju vremenski razmak od šest mjeseci između cijepljenja drugom i trećom dozom. Je li potrebno čekati toliko dugo?

Teoretski, možete se cijepiti i ranije. Watzl spominje razdoblje od 4 do 8 mjeseci kad su u pitanju osobe sa zdravim imunosnim sustavom.

Osobe sa značajno oslabljenim imunološkim sustavom mogu doći po treću dozu već nakon 28 dana, sudeći prema preporuci Instituta Roberta Kocha.

To se odnosi i na one koji su cijepili jednom dozom cjepiva Johnson&Johnsona.