Kvantitativni hedge fondovi ostvarili su dvoznamenkaste dobitke u 2026. godini, potaknuti snažnim trendovima u robama, valutama i drugim klasama imovine. Energetski sektor je bio ključni pokretač prinosa, a mnoge strategije profitiraju od dugih pozicija u sirovoj nafti, benzinu i dizelu zbog stalnih zabrinutosti oko opskrbe.
No, kako zamah cijene nafte usporava uslijed neizvjesnosti oko mirovnih pregovora između SAD-a i Irana, neki fondovi koji prate trendove smanjuju izloženost nafti. Snažan rast cijena nafte i stalna volatilnost donijeli su velike dobitke u dijelu tržišta koji rijetko dospijeva na naslovnice: kvantitativnim hedge fondovima koji prate trendove.
Kvantitativni pratitelji trendova – poznati i kao savjetnici za trgovanje robama (CTA) ili upravljani terminski fondovi – koriste složene algoritme strojnog učenja, statističku analizu i modeliranje temeljeno na faktorima kako bi identificirali trendove cijena na terminskim tržištima, uključujući dionice, obveznice, robe i valute. Nagli porast cijena roba uzrokovan ratom na Bliskom istoku pružio im je jedno od najbogatijih trgovačkih okruženja u godinama.
Računalni sustavi u fokusu
Trgovanjem na rastućim i padajućim tržištima, s investicijskim odlukama koje donose računalni sustavi vođeni podacima i signalima, a ne ljudskom prosudbom ili emocijama, CTA-ovi često mogu pružiti nekorelirane prinose i takozvanu “kriznu alfu” investicijskim portfeljima tijekom tržišnih turbulencija. Glavni SG CTA indeks Societe Generale – glavna referentna vrijednost sektora i ključni barometar za ukupnu uspješnost strategija praćenja trendova – porastao je za više od 12,2 posto od početka godine, zaključno s 3. lipnja. SG Trend indeks, dnevni pokazatelj uspješnosti deset najvećih hedge fondova koji prate trendove, porastao je za 12,3 posto u istom razdoblju. Energetske robe značajno su doprinijele dobicima CTA-ova od početka sukoba na Bliskom istoku, 28. veljače.
No, rascijepljena priča oko sukoba i sve neizvjesniji smjer mirovnih pregovora između SAD-a i Irana sada potiču takve strategije da smanje svoje oklade na naftu. Helen Doody, voditeljica Abbey Capital U.S., rekla je da su mnogi fondovi uspostavili duge pozicije u energetici početkom prvog tromjesečja kako je cijena sirove nafte rasla.
“Bili su pozicionirani da iskoriste oštar rast koji se dogodio krajem veljače i početkom ožujka zbog događaja u Iranu. CTA strategije također su obično sudjelovale u uzlaznim kretanjima ugovora o destilatima poput benzina i dizela”, rekla je Doody za CNBC.
Nicolas Gaussel, izvršni direktor i direktor informatike pariške tvrtke CTA Metori Capital Management, koja trguje i robom i financijskim ugovorima, rekao je da je otprilike trećina učinka njegove tvrtke ove godine došla od trgovanja energijom.
Dobici su uspoređivani s 2022. godinom, kada su cijene nafte i drugih roba porasle nakon ruske invazije na Ukrajinu u punom opsegu. Hedge fondovi koji prate trendove ostvarili su svoje najbolje godišnje rezultate ikad te godine, s indeksom SG CTA koji je porastao za više od 20 posto, jer su se i menadžeri uspješno uhvatili za kontinuirani pad dionica i obveznica.
Još jedna rekordna godina?
Razvan Remsing, glavni strateg za proizvode u Aspect Capitalu, rekao je da je utjecaj trenutne nestašice energenata “daleko dublji i rašireniji” nego u prethodnim šokovima, koji su se dogodili u daleko homogeniziranijem, globaliziranijem svijetu.
“Trenutačno je potencijalni poremećaj svjetske opskrbe energijom veći. Volatilnost je više potisnuta s obzirom na optimizam umjetne inteligencije koji povlači rizičnu imovinu više unatoč naizgled neizbježnom nedostatku molekula s kojima se treba nositi u budućnosti”, rekao je Remsing. “Što se tiče veličine, doprinos dugotrajnog pozicioniranja energije od početka godine usporediv je s doprinosom viđenim u ožujku 2022.”, rekao je Yung-Shin Kung, voditelj i CEO tvrtke Mast Investments.
“Vrijedi napomenuti da su CTA-ovi općenito gubili novac na izloženosti energiji do veljače 2026., tako da atribucija od početka godine odražava dobitak od ožujka, što je otprilike 250 posto veličine gubitka koji dolazi u ožujku i slično je veličini dobitaka koje su CTA-ovi ostvarili na izloženosti energiji u prvom tromjesečju 2022.”, rekao je za CNBC putem e-pošte.
Srebro, zlato, valute…
Tom Wrobel, direktor za savjetovanje o kapitalu, primarne usluge i kliring u Societe Generaleu, rekao je da su dobici od nafte samo dio mnogo šireg makro procvata koji pokreće prinose CTA-ova u 2026.
“Mnogo se stvari događa – nije samo jedan trend na jednom tržištu”, rekao je Wrobel za CNBC.
Yung-Shin Kung rekao je da su CTA-ovi uhvatili rast plemenitih metala, prvenstveno srebra i zlata, na početku godine, prije nego što su prešli na industrijske metale koji su spremni imati koristi od ulaganja u infrastrukturu umjetne inteligencije i ograničenja opskrbe uzrokovanih ratom u Iranu.
Remsing je, u međuvremenu, rekao da su valute osjetljive na robe poput norveške krune, australskog dolara i brazilskog reala također snažno bilježile trend kako je tema dedolarizacije izblijedjela, a euro oslabljen ratom.
“Aktivnosti su koncentrirane u tom sektoru”, rekao je Remsing za CNBC putem e-pošte.
Sada, s trendom cijena nafte koji pokazuje znakove usporavanja usred posrtajućih mirovnih pregovora, kvantitativni modeli možda smanjuju svoju izloženost. Doody je rekao da je dugo pozicioniranje na energetskim tržištima smanjeno kao odgovor na povećanu volatilnost i nestabilnije kretanje cijena, ostavljajući CTA-e i dalje tipično dugim energetskim, ali manje izloženima nego ranije ove godine. Fiksni dohodak ostaje izazovniji, jer su prinosi porasli zbog zabrinutosti oko inflacije.
“CTA-e su trenutačno u bilanci kratke pozicije fiksnog dohotka. Pozicije su široko rasprostranjene na svim tržištima. Dok su neke od najvećih kratkih pozicija u terminskim ugovorima američkog trezora, CTA-e su općenito kratki europski, australski i japanski terminski ugovori”, dodao je Doody.
Wrobel je rekao da će menadžeri pomno pratiti pozicije.
“Nitko ne bi volio imati preveliki gubitak od pada tržišta – mislim da će mnogi CTA-i smanjivati veličinu svojih pozicija”, poručuje Wrobel.
To je, u konačnici, uobičajeno poslovanje za CTA-e, dodao je.
“Uhvatite trendove kako se pojavljuju i upravljajte rizikom kako slabe”, rekao je.
Kako volatilnost raste, menadžeri ne moraju zauzimati tako velike pozicije kako bi ispunili ciljeve povrata, rekao je Wrobel.
U bilješci objavljenoj prije desetak dana, analitičari Citija ukazali su na “relativno visoke premije volatilnosti” za zlato, bakar i soju, napominjući razliku između tromjesečne implicirane volatilnosti i jednomjesečne realizirane volatilnosti. Nasuprot tome, premija volatilnosti ostaje negativna u cijelom naftnom kompleksu, primijetili su.
Gaussel je rekao da bi doista negativan scenarij za CTA-e bio da većina tržišta pređe u način povratka na srednju vrijednost, kao što se dogodilo nakon što je američki predsjednik Donald Trump prošle godine objavio tarife na tzv. Dan oslobođenja.
“Izolirano oštro smanjenje cijena energenata generiralo bi gubitke u tom sektoru, ali bi moglo generirati dobitke u drugim sektorima poput dionica ili drugih roba, tako da se ne bi nužno pretvorilo u gubitke”, kaže Gaussel.
Hormuški tjesnac i sigurnost
Iranski utjecaj na strateški vitalan Hormuški tjesnac nenamjerno je transformirao raspravu o energetskoj sigurnosti, učinkovito prikazujući fosilna goriva umjesto obnovljivih izvora kao primarni izvor ranjivosti. Desetljećima je konvencionalni narativ bio onaj u kojoj su obnovljivi izvori energije kritizirani zbog problema s prekidima ili ovisnosti o vremenskim uvjetima, dok su se tehnologije poput ugljena, nafte i plina smatrale osiguravateljima sigurnosti.
Sukob na Bliskom istoku i dugotrajno zatvaranje Hormuškog tjesnaca, plovnog puta kojim se obično prevozi oko 20 posto svjetskih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina, preoblikovali su ovu raspravu, otkrivajući rizike povezane s krhkim lancima opskrbe fosilnim gorivima.
Energetski stručnjaci i izvršni direktori nordijskih energetskih divova Fortuma i Statkrafta jasno su istaknuli ovu točku na marginama Summita Eurelectric Power održanog u glavnom gradu Finske prije desetak dana.
“Iznenađen sam da još nismo čuli ljude da govore kako fosilna goriva možda i nisu tako neizbježna u energetskom miksu, što je, naravno, bio argument protiv obnovljivih izvora energije. Obnovljivi izvori energije, zahvaljujući baterijama, postali su zapravo prilično konstantni s obzirom na to da sunce izlazi svako jutro. Dakle, mislim da smo se preselili u novo okruženje i… još uvijek smo previše izloženi starom sustavu. Moramo se promijeniti, posebno u Europi, moramo se promijeniti jako brzo”, rekao je za CNBC u Helsinkiju Kingsmill Bond, energetski strateg u britanskom think-tanku Ember.
Bond je rekao da trenutačni energetski šok označava prvi put u povijesti da kreatori politika imaju superiorniju alternativnu tehnologiju kojoj se mogu okrenuti radi sigurnosti, uspoređujući današnju situaciju s naftnim krizama 1973. i 1979.
“Ako se vratite u 1970-e, što smo učinili? Izgradili smo nuklearnu energiju, ali to je trajalo deset godina i bilo je skupo. Ovaj put imamo solarnu i vjetroelektranu, baterije i elektrifikaciju te mnogo fleksibilnih tehnologija, koje su ogromne i jeftine i možemo ih skalirati. I to se događa”, rekao je Bond.
Dodatne količine energije
Rat protiv Irana koji predvode SAD i Izrael uzdrmao je globalna energetska tržišta i izazvao široko rasprostranjene strahove od inflacije, a ovisnost Azije o uvoznoj energiji nalazi se na čelu globalne krize fosilnih goriva.
Prekidi u opskrbi također su snažno pogodili Europu i Afriku, gdje zemlje reagiraju na rastuće cijene goriva i značajnu prijetnju sigurnosti hrane. Bez skorog ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca na vidiku, situacija je mnoge potaknula na razmišljanje o mjeri u kojoj svijet i dalje duboko ovisi o trgovinskim rutama fosilnih goriva.
Na pitanje o zabrinutosti zbog prekida u vezi s uvozom fosilnih goriva, izvršni direktor Fortuma Markus Rauramo rekao je kako zabrinutost apsolutno postoji.
“To je drugačija vrsta prekida, ali apsolutno. Dakle, upravo je to naša poruka da je rješenje za ovisnost o uvoznim gorivima s udjelom CO2 zapravo domaća čista električna energija”, poručuje Rauramo.
Možda to i jest pitanje budućnosti, ali moramo biti realno, dodaje.
“Nismo naivni u vezi s činjenicom da postoji povremenost i ako imate posao ili vaš dom ovisi o plinu, onda je to velika promjena”, upozorava Rauramo.
Rasprava o energetskoj sigurnosti koja se razvija dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što su čelnici najvećih igrača iz sektora fosilnih goriva pozdravili promjenu paradigme u narativu u vezi s energetskom tranzicijom. U razgovoru za CNBC na godišnjem naftnom summitu UAE krajem prošle godine, nekoliko igrača u industriji fosilnih goriva zagovaralo je koncept “dodavanja novih zaliha energije” kako bi osigurali opskrbu i zadovoljili nove zahtjeve iz sektora poput umjetne inteligencije. Dodatne količine energije odnose se na poticaj za razvoj novih tehnologija, poput obnovljivih izvora energije – primjerice solarne energije i vjetra, paralelno s postojećim fosilnim gorivima. Energetska tranzicija, nasuprot tome, obično se odnosi na prijenos s jednog izvora energije na drugi.
Baterije i hidroenergija
Birgitte Ringstad Vartdal, glavna izvršna direktorica Statkrafta, najvećeg europskog proizvođača obnovljive energije, složila se da je narativ o energetskoj sigurnosti u vezi s čistim tehnologijama transformiran sukobima u Ukrajini i Iranu.
“I mislim da se tijekom ovog razdoblja razvijaju i baterije, zar ne? Dakle, puno su jeftinije i imaju dulji vijek trajanja u kojem mogu pohraniti energiju”, rekla je Vartdal.
Baterije se smatraju načinom ublažavanja prekida projekata obnovljivih izvora energije upijanjem viška električne energije kada je proizvodnja visoka i pražnjenjem kada proizvodnja padne.
“Za neke zemlje možete vidjeti da su u prošlosti imali te prijelazne sate ujutro i navečer, a sada ih puno više mogu preuzeti baterije. Dakle, baterije plus solarna energija ili baterije plus solarna energija i vjetar mogu osigurati i puno veću ukupnu proizvodnju”, dodaje Vartdal.
Prijelazni sati odnose se na blokove u danu koji se nalaze između vršne potražnje za energijom i vremena izvan vršnih opterećenja.
Izazov prekida u Norveškoj, koja ima reputaciju zlatnog standarda za obnovljivu hidroenergiju, nije bio problem na isti način kao za druge u Europi, rekla je Vartdal, uz dodatak da je “varijabilnost ključna” u raspravi oko energetske sigurnosti.
“Na kraju, vjerujemo da je u sustavu potrebno nešto plina kako bi se podnijela duga razdoblja niske proizvodnje”, zaključuje Vartdal.
Iako je rat s Iranom možda pomaknuo iglu u konvencionalnom narativu o energetskoj sigurnosti, okretanje prema alternativnim izvorima energije tijekom sukoba može predstavljati izazove. Primjerice, neki su se tržišni promatrači uzbunili zbog europske žurbe prema američkom LNG-u nakon ruske invazije na Ukrajinu početkom 2022.
“U budućnosti ćemo imati puno više LNG-a u Europi, a puno tog LNG-a sada će dolaziti iz SAD-a, s obzirom na situaciju s Hormuškim tjesnacem”, rekao je za CNBC Jan Rosenow, profesor energetske i klimatske politike na britanskom Sveučilištu Oxford.
S obzirom na ponašanje američke administracije, ta oklada se baš i ne čini sigurnom. Prije bismo mogli reći da je riječ o još jednom faktoru neizvjesnosti na ionako poljuljanom energetskom tržištu.
“A to znači da smo onda izloženi jednoj zemlji koja se trenutačno smatra prilično nestabilnom politički kada su u pitanju međunarodni odnosi, dakle doista vrlo problematična situacija. A domaća električna energija iz obnovljivih izvora ne suočava se s tim problemom. S vremenom smo dobili pouzdaniju solarnu i vjetro energiju, tu su i baterije i elektrifikacija te mnogo fleksibilnih tehnologija, koje su ogromne i jeftine i možemo ih skalirati. I to se upravo sada događa”, zaključio je Bond.
