Svijet je na financiranje vojske, od naoružanja, preko streljiva do razne opreme, izdvojio 2,89 bilijuna dolara, unatoč padu potrošnje u Sjedinjenim Državama. Riječ je o 11. uzastopnoj godini rasta, a udio u svjetskom BDP-u porastao je na 2,5 posto, što je najviša razina od 2009., pokazuju podaci Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), prenosi Reuters.

Rast od 2,9 posto dolazi u vrijeme pojačanih geopolitičkih napetosti i višestrukih sigurnosnih kriza, a iz stockholmskog instituta upozoravaju da bi se takav trend mogao nastaviti i u narednim godinama. “S obzirom na niz trenutačnih kriza, kao i dugoročne ciljeve vojnih izdataka mnogih država, ovaj će se rast vjerojatno nastaviti do 2026. i dalje”, navodi se u izvješću.

Trojac najmoćnijih

Tri najveća potrošača – Sjedinjene Američke Države, Kina i Rusija – zajedno čine više od polovice globalnih izdvajanja, ukupno 1,48 bilijuna dolara ili 51 posto svjetske vojne potrošnje.

Istodobno, američki vojni rashodi pali su za 7,5 posto, na 954 milijarde dolara. Glavni razlog je izostanak nove financijske vojne pomoći Ukrajini, nakon što je administracija predsjednika Donalda Trumpa zaustavila dodatno financiranje. U prethodne tri godine američka pomoć Ukrajini dosegnula je ukupno 127 milijardi dolara.

Analitičari SIPRI-ja ipak očekuju da će pad biti kratkotrajan. Već odobrena potrošnja za 2026. premašuje jedan bilijun dolara, uz mogućnost daljnjeg rasta na 1,5 bilijuna dolara do 2027., što upućuje na nastavak uzlaznog trenda u srednjem roku.

Uključuje se i Europa

Najveći doprinos globalnom rastu vojnih izdataka dolazi iz Europe, u kojoj je potrošnja porasla za 14 posto, na 864 milijarde dolara. Povećanja su posebno izražena među europskim članicama Sjeveroatlantskog saveza, a riječ je o najvećem godišnjem rastu u srednjoj i zapadnoj Europi od kraja Hladnog rata.

U četvrtoj godini rata rashodi za obranu nastavili su rasti i u Rusiji i Ukrajini, što dodatno potiče regionalnu i globalnu utrku u naoružavanju. S druge strane, u dijelu Bliskog istoka bilježe se suprotni trendovi.

Izraelska vojna potrošnja pala je za 4,9 posto, na 48,3 milijarde dolara, u kontekstu smirivanja sukoba u Gazi tijekom 2025. godine. Iran je drugu godinu zaredom smanjio izdvajanja za obranu, ovaj put za 5,6 posto, na 7,4 milijarde dolara. Ukupna slika upućuje na dugoročan rast globalnih vojnih izdataka, potaknut kombinacijom geopolitičkih napetosti, sigurnosnih prioriteta i strateških ulaganja u obrambene kapacitete.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret