Rijetko kada su vodeći ljudi švicarskog korporativnog sektora javno i bez zadrške dovodili u pitanje smjer zemlje. Kada je predsjednik UBS-a Colm Kelleher poručio da Švicarska “gubi sjaj” i da se nalazi na ozbiljnoj prekretnici, njegove riječi označile su prijelomni trenutak u javnoj raspravi. Sličan ton zauzeo je i predsjednik Rochea Severin Schwan, upozorivši da bi zemlja trebala biti “vrlo zabrinuta, čak i paranoična” zbog globalnih investicijskih pritisaka i sporog političkog odlučivanja, piše Financial Times. Takve izjave posebno odjekuju u zemlji koja je desetljećima djelovala gotovo izolirano od potresa koji su pogađali ostatak Europe. Decentralizirana izravna demokracija, stabilna valuta, snažne institucije i diskretna diplomacija stvarali su osjećaj trajne sigurnosti. No protekla godina ozbiljno je poljuljala tu percepciju. Kako ističu bivši i sadašnji državni dužnosnici, kriza se ovaj put doživljava oštrijom nego prethodne jer istodobno zahvaća više ključnih stupova švicarskog identiteta.

Pitanje neutralnosti

Napetosti dolaze iz različitih smjerova. Odnosi s Europskom unijom, kao i pitanje neutralnosti, dugo su se tretirali kao pozadinske teme, ali sada prijete politički polarizirajućim referendumima. UBS, koji je 2023. preuzeo Credit Suisse u koordiniranom spašavanju s državom, otvoreno se sukobio s vlastima oko kapitalnih zahtjeva koje smatra prijetnjom konkurentnosti. Istodobno, američke carine, uvedene u okviru trgovinskog sukoba s administracijom Donalda Trumpa, razotkrile su ranjivost male, otvorene ekonomije bez oslonca u većem trgovinskom bloku.

Posebno snažan simbolički udarac zadala je upravo epizoda s carinama. Tradicionalni švicarski diplomatski stil pokazao se nespremnim za transakcijski pristup međunarodnoj politici, a rješenje je postignuto tek izravnim lobiranjem korporativnih čelnika u Washingtonu. Iako su carine naposljetku smanjene, proces je ostavio gorak okus i produbio unutarnje podjele oko vanjskopolitičkog smjera zemlje. Dodatni nemir izazvale su istrage vezane uz Svjetski ekonomski forum, probleme s usklađenošću u privatnom bankarstvu te neuobičajeno javne korporativne kontroverze, koje su u zemlji navikloj na diskreciju djelovale destabilizirajuće. Sve to pridonijelo je dojmu da se švicarski sustav našao pod povećalom kakvo dugo nije poznavao.

Unatoč tomu, gospodarski temelji ostaju snažni,navodi FT. Švicarska je i dalje vodeće globalno središte za prekogranično upravljanje imovinom, s rekordnim razinama imovine pod upravljanjem i kontinuiranim priljevom kapitala. Inovacijski ekosustav, oslonjen na vrhunske znanstvene institucije, konkurira znatno većim gospodarstvima, dok su inflacija i nezaposlenost i dalje među najnižima u razvijenom svijetu. Švicarski franak potvrđuje status sigurne valute, a razlika u kumulativnoj inflaciji u odnosu na SAD i Europu dodatno naglašava otpornost domaće ekonomije.

Sposobnost prilagodbe

Povijest također pokazuje da se zemlja znala prilagoditi. Od “kvarcne krize” u urarskoj industriji do okončanja bankarske tajne, švicarske kompanije i institucije više su puta dokazale sposobnost reinvencije. Ipak, aktualni izazovi pogađaju samu srž modela – odnos prema Europi, neutralnost, sigurnosnu politiku i ulogu države.

Kako se globalni poredak ubrzano mijenja, ključno pitanje više nije ima li Švicarska snage, već hoće li na vrijeme prilagoditi svoj jedinstveni sustav. Upozorenja o opasnosti samozadovoljstva sve su glasnija, a odgovor na njih odredit će hoće li zemlja i u novoj eri zadržati poziciju stabilne i prosperitetne iznimke.