Švicarska središnja banka obećala je da će i dalje odlučno braniti minimalni tečaj od 1,2 franka za euro, koji je nedavno bio u opasnosti zbog aprecijacije franka, no zasad ne planira nove konkretne mjere. U jučerašnjem priopćenju Švicarska narodna banka (SNB) upozorila je na obnovljene rizike deflacije i slabiji rast švicarskog gospodarstva, te istaknula kako je spremna poduzeti neograničene intervencije na valutnim tržištima i da će pribjeći dodatnim mjerama istoga trena bude li morala braniti minimalni tečaj koji je na snazi tri godine.

Oštrija SNB-ova retorika ipak nije uspjela oslabiti tečaj franka koji se nakon tih najava nakratko bio popeo na najvišu razinu u tjedan dana, što signalizira da bi u konačnici središnja banka mogla biti primorana poduzeti daljnje, skuplje mjere poput valutnih intervencija ili negativnih kamatnih stopa.

Obje opcije su nepovoljne. Agresivne intervencije povećale bi ionako velike devizne rezerve zemlje i smatraju se rizičnima u dugoročnoj perspektivi. Negativne kamatne stope mogle bi pak švicarske banke puno stajati.

"SNB se našao u situaciji u kojoj ne može puno učiniti u drugom smislu doli prijetiti daljnjim valutnim intervencijama i negativnim kamatnim stopama. U SNB-u bi se obje opcije mogle činiti neprivlačnima, no ruke su im u stvari vezane", kazala je Cornelia Luchsinger u banci Zuercher Kantonalbank.

Poslije SNB-ove najave tečaj franka je ojačao na 1,2071 franak za euro, nakon što je središnja banka razočarala tržišne sudionike koji su očekivali da će se već na jučerašnjoj sjednici odlučiti za uvođenje negativnih kamatnih stopa. Tečaj franka prema eura blizu je najviših razina u zadnje dvije godine.

Neočekivano smanjenje kamatnih stopa koje je objavila Europska središnja banka prije dva tjedna, najavivši pritom i novi krug novčanih injekcija za gospodarstvo intenziviralo je pritiske na SNB-ov minimalni tečaj, uveden u rujnu 2011., kada se zbog snažnog rasta franka počelo strahovati od slabljenja inflacije i loših posljedica po gospodarstvo.

SNB bi mogao intervenirati i na inozemnim deviznim tržištima prodajama franka kako bi ga oslabio. Tu metodu primijenio je 2012. kada je ubrizgao milijarde franka na tržište i znatno povećao devizne rezerve.

Kretanja tečaja franka pomno se prati u Hrvatskoj, s obzirom da mnogi građani imaju kredite u švicarskoj valuti, pa njihove rate rastu u slučaju jačanja franka prema euru, a posljedično i prema kuni.

Trošak po kilometru

Električni hit ili stari dobri dizel? Evo što kaže računica

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana