Prva godišnjica uhićenja gvatemalskog novinara Joséa Rubéna Zamore obilježena je krajem srpnja. Kao osnivač i urednik novina elPeriódico, Zamora je desetljećima otkrivao političku korupciju prije nego što je uhićen na temelju izmišljenih optužbi za pranje novca. U lipnju je dobio šestogodišnju zatvorsku kaznu, ali se očekuje žalba tužiteljstva, koje inzistira na 40-godišnjoj kazni. Oštrija kazna, kažu tužitelji, bila bi kompenzacija onima čije su “ime i ugled” okaljali Zamora i njegova publikacija. Njihov pravi cilj je odvratiti ostale novinare od kretanja Zamorinim stopama.

Tužiteljstvo je tvrdilo da je Zamora pokušao oprati protuvrijednost od 38.000 dolara, što je donacija koju je primio kako bi elPeriódico opstao. Novine koje je Zamora osnovao 1996. bile su se primorane ugasiti u svibnju nakon što su pretrpjele gotovo dva desetljeća prijetnji, zastrašivanja, proizvoljnih sudskih postupaka i kibernetičkih napada. Osim Zamore, za ometanje pravde optuženo je i devet novinara koji su bili povezani s novinama. U strahu za svoju sigurnost, većina je njih pobjegla iz zemlje. Dva Zamorina odvjetnika također su uhićena i optužena za podnošenje lažnih dokaza.

Kada su predstavnici Reportera bez granica (RSF) uspjeli posjetiti Zamoru u zatvoru u svibnju, 66-godišnji izdavač izgledao je fizički i psihički krhko. Izgubio je 16 kilograma kao posljedica ograničenja na ćeliju od deset kvadratnih metara u potpunoj izolaciji sa samo jednim satom pristupa sunčevoj svjetlosti dnevno. Nakon pretrpljenih nekoliko epizoda fizičkog i psihičkog mučenja, od lišavanja sna do najezde kukaca u ćeliji, vjerovao je samo hrani koju mu je obitelj donijela tijekom dana posjeta, a koju je čuvao u hladnjaku. Ali, Zamorina supruga i djeca, u strahu od mogućeg uhićenja, u međuvremenu su pobjegli iz Gvatemale.

S Moralesom eskalacija

Novinari u Gvatemali već godinama rade u sve neprijateljskijem i nasilnijem okruženju, a novinari i medijske kuće – osobito oni koji istražuju političku korupciju – rutinski se uznemiravaju i zastrašuju. Prije uhićenja u srpnju 2022., Zamora se suočio s brojnim prijetnjama i napadima zbog svog istraživačkog rada. Godine 2003. bio je talac u svom domu nakon što je otkrio veze između gvatemalske vojske i organiziranih zločinačkih skupina. 2008. godine, nedugo nakon što je elPeriódico izvijestio da je jedna od glavnih političkih stranaka u Gvatemali primila sredstva od trgovaca drogom, Zamora je otet, drogiran, mučen, a zatim bačen uz cestu.

No napadi na gvatemalske novinare eskalirali su otkako je bivši predsjednik Jimmy Morales preuzeo dužnost 2016. Zemlja trenutno zauzima 127. mjesto (od 180) u indeksu slobode medija Reportera bez granica. U 2021. godini elPeriódico je izvijestio da je sadašnji predsjednik Alejandro Giammattei primio mito od ruskih poduzetnika u zamjenu za rudarske dozvole. Ta je priča pokrenula val naknadnih otkrića i prerasla u međunarodni korupcijski skandal nazvan “Ruska zavjera” (La Trama Rusa). To je izazvalo Giammatteijev bijes i dovelo do novog vala napada i proizvoljnih sudskih postupaka protiv zaposlenika novina i samog Zamore.

U okolnostima sve većeg autoritarizma gvatemalske vlade, Zamorina nemilosrdna borba da dokaže nevinost pretvorila ga je u snažan simbol demokratskog otpora. Svi gvatemalski novinari, od autohtonih novinara u zajednici do vlasnika medijskih kuća koje su se nekada natjecale s elPeriódicom, smatra Zamorinu osudu dijelom napora koje je vodila vlada da ograniči slobodu medija. Kao što je jedan novinar izjavio za Reportere bez granica: “Ako vlasnika velikih novina progone i nepravedno osuđuju, doslovno smo svi u opasnosti”.

Budući da je jedan od najistaknutijih novinara u zemlji iza rešetaka, a pravosuđe u dosluhu s vladom kako bi kriminaliziralo novinarstvo, autocenzura bi uskoro mogla postati norma. Uostalom, pravi cilj suđenja Zamori je suzbijanje neovisnog novinarstva i očuvanje kulture elitnog nekažnjavanja. Svrha represije nad elPeriódicom, koji je objavio više od 150 članaka o korupciji u vladi i vezama između države i entiteta privatnog sektora, bila je zastrašivanje drugih medijskih kuća da se drže pravila.

Jeziva poruka

Izvješće o svibanjskom zadatku u Gvatemali promatranja slobode međunarodnih medija, u kojoj su sudjelovali Reporteri bez granica, zorno prikazuje kako se Zamorin slučaj koristi za slanje jezive poruke svim gvatemalskim novinarima koji se usuđuju izazvati one na vlasti. Izvješće ističe brojne slučajeve kada su novinari optuženi za zločine zbog izvještavanja o korupciji ili izvještavanja o suđenjima korumpiranim javnim osobama i političarima. Gvatemalska udruga novinara kaže da su prijetnje i zastrašivanje primorali najmanje 20 novinara na bijeg iz zemlje posljednjih godina. Bivši antikorupcijski suci i tužitelji suočili su se sa sličnom sudbinom. Sve se to događa u doba političkih previranja u Gvatemali nakon što je prvi krug predsjedničkih izbora u zemlji bio narušen diskvalifikacijom više kandidata i raznim pravnim manevrima. Primjerice, nakon neočekivanog drugog mjesta kandidata za borbu protiv korupcije Bernarda Arévala, sudska je presuda privremeno ukinula pravni status njegove stranke i policija je pretresla njezino sjedište, navodno u ime Giammatteijevih saveznika. Gvatemalska je demokracija već ugrožena, a represija nad novinarstvom gura je opasno blizu ruba.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost