Nova runda jeftinih kredita koju Europska središnja banka (ECB) planira ubrizgati u banke mogla bi potkopati dugoročno zdravlje gospodarstva eurozone, upozorila je skupina vodećih njemačkih ekonomskih stručnjaka.

ECB-ove opsežne mjere kvantitativnog ublažavanja rizik su za dugoročni gospodarski rast u eurozoni, prije svega jer prigušuju volju zemalja članica da provedu reforme i konsolidiraju svoje državne financije, ocijenilo je Njemačko vijeće ekonomskih stručnjaka (GCEE) u nedavno objavljenom godišnjem izvješću.

U tom izvješću se navodi da bi ECB trebao izbjegavati golemo povećanje bilance dokle god se ne prognozira deflacija u eurozoni.

Riječ je o novom u nizu upozorenja Njemačke upućeno predsjedniku ECB-a Mariju Draghiju koji je počeo ubrizgavati više novca u gospodarstvo s ciljem poticanja veće financijske aktivnosti. Njemačkoj središnjoj banci Bundesbanku također se ne sviđa pojačana uloga ECB-a na tržištu obveznica i vrijednosnih papira.

Iako njihovo izvješće ne obvezuje, GCEE je odgovoran za savjetovanje njemačke vlade i Bundestaga o gospodarskim pitanjima. Od vlade kancelarke Angele Merkel traži se da se službeno očituje o izvješću u roku od dva mjeseca.

No, njemački apel kojim se od ECB-a traži da ograniči svoje intervencije ostaje i dalje stajalište manjine. Većina vlada unutar i izvan eurozone, zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), žele da ECB omogući veće monetarne poticaje, po uzoru na američku i japansku središnju banku.

ECB planira povećati bilancu za 1.000 milijardi eura tijekom iduće dvije godine, čime bi njihove obveze narasle na oko četiri milijarde eura, što je blizu razina zabilježenih u 2011. i 2012., iz vremena kada je financijska kriza u eurozoni bila na vrhuncu.

Ove jeseni ECB je pokrenuo program za kupovine pakiranih zajmova i privatnih obveznica, a uveo je i novi dvogodišnji plan jeftinih kredita bankama, ako obećaju da će ih iskoristiti za pojačano kreditiranje kompanija. Cilj je da se pojačanim kreditiranjem potakne rast gospodarstva eurozone i potrošačkih cijena kako bi se suzbili deflacijski pritisci

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

Nadalje, Draghi je nedavno signalizirao da time nisu iscrpljene sve opcije ECB-a te kako je banka spremna poduzeti dodatne mjere ako se stagnacija gospodarstva nastavi i ako mu bude prijetila deflacija. U ECB-u su nepodijeljeni po pitanju uvođenja dodatnih nekonvencionalnih mjera ako se ukaže potreba, poručio je prošloga tjedna Draghi po završetku redovne mjesečne sjednice ECB-a na kojoj su zadržane rekordno niske ključne kamatne stope od 0,05 posto.