EN DE

Što sve štediše mogu naučiti iz ciparske krize

Autor: Tin Bašić
02. travanj 2013. u 13:20
Podijeli članak —
Euro na Cipru ne vrijedi isto kao u Njemačkoj/PIX

Skrivanje novca u poreznim oazama na primjeru Cipra pokazalo se lošim potezom, pogotovo kada je BDP države više puta manji od imovine banaka.

Ciparska kriza koja je u posljednjih nekoliko tjedana uzdrmala cijelu Europu, jasno je ukazala na nekoliko važnih "lekcija". Najvažnija lekcija je povratak ograničavanju kapitala, piše Patrick Collinson, urednik financija u britanskom Guardianu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

"Ograničavanje kapitala izravno je kršenje temeljnog pravila Europske unije – sloboda rada i kretanja kapitala. U tim pravilima eksplicitno se kaže da su zabranjena sva ograničanja kretanja kapitala između zemalja članica i između ostalih država  osim ako je riječ o javnoj sigurnosti. Malo je vjerojatno da se zabrana na Cipru temelji na tom članku", piše Collinson. Ističe da se ciparski političari kunu da će zabrana trajati jako kratko, no istodobno nitko nije vjerovao da će referentne kamatne stope pasti ispod 0,5 posto ni da će banke u Europi propadati. Euro kojim se slobodno može trgovati u Frankfurtu sada vrijedi više od "nedostupnog" eura na Cipru, kaže Collinson.

Ciparska kriza koja je u posljednjih nekoliko tjedana uzdrmala cijelu Europu, jasno je ukazala na nekoliko važnih "lekcija". Najvažnija lekcija je povratak ograničavanju kapitala, piše Patrick Collinson, urednik financija u britanskom Guardianu.

"Ograničavanje kapitala izravno je kršenje temeljnog pravila Europske unije – sloboda rada i kretanja kapitala. U tim pravilima eksplicitno se kaže da su zabranjena sva ograničanja kretanja kapitala između zemalja članica i između ostalih država  osim ako je riječ o javnoj sigurnosti. Malo je vjerojatno da se zabrana na Cipru temelji na tom članku", piše Collinson. Ističe da se ciparski političari kunu da će zabrana trajati jako kratko, no istodobno nitko nije vjerovao da će referentne kamatne stope pasti ispod 0,5 posto ni da će banke u Europi propadati. Euro kojim se slobodno može trgovati u Frankfurtu sada vrijedi više od "nedostupnog" eura na Cipru, kaže Collinson.

Ukazuje i na to da svi depoziti iznad 100.000 eura više nisu sigurni što je postao novi predložak za iduća spašavanja banaka – neosigurani depoziti mogu i bit će uzeti. "Nikad u banku ne stavljajte više od 100.000 eura", zaključuje Collinson. Posebno upozorava da štediše koji imaju sreće da raspolažu s višim iznosima, taj novac deponiraju u nekoliko različitih bankarskih grupacija kako bi bili sigurni. Urednik Guardiana također ističe da se skrivanje novca u poreznim oazama na primjeru Cipra pokazalo lošim potezom. Pogotovo kada je BDP države nekoliko puta manji od imovine banaka.

Najveći opstaju

Stres testovi nepouzdani

Urednik Guardiana savjetuje štedišama da razmisle o stavljanju novca u nekonvencionalne institucije, poput nacionalnih štedionica. Pojam "preveliki da bi propali", kaže, još uvijek funkcionira budući da će ECB nastaviti kreditirati ciparsku banku. Ističe da su europski stres testovi potpuno nepouzdani budući da je posljednji pokazao da su ciparske banke u dobrom stanju.

Autor: Tin Bašić
02. travanj 2013. u 13:20
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close