Državne ljekarne u Srbiji trenutno duguju više od 20 milijuna eura za lijekove, a najveći dužnici su ustanove u Pančevu, Sremskoj Mitrovici, Boru, Šapcu, Novom Sadu i Kikindi, javlja RTV.

Iz Farmaceutske komore upozoravaju da su problemi počeli 2012. kad je i privatnim ljekarnama omogućeno da izdaju lijekove na recept, a da za razliku od državnih ne moraju ići javne natječaje. U komori kažu da Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) ima potpisan ugovor sa 938 državnih ljekarni i 2094 privatne. Računi ljekarni u Pančevu, Sremskoj Mitrovici, Boru i Šapcu već su u blokadi, a direktorica Apotekarske ustanove Pančevo Melanija Bonin kaže da je njihov dug 750 milijuna dinara (s kamatama prelazi milijardu), račun im je u blokadi već 490 dana, a sudski izvršitelji zaplijenili su im namještaj i lijekove, isključena im je struja, grijanje, telefoni i internet.

Privatnici povlašteni
Nije im pomogla ni donacija od 100.000 eura koju su dobili prošle godine, jer je, kako kaže Bonin, gotovo polovini lijekova u trenutku kad su stigli istekao rok uporabe, pa su završili kao farmaceutski otpad, što je za tu ustanovu bio samo dodatan teret. Apotekarska ustanova Pančevo imala je 19 ljekarni, tri su zatvorene, a lokalna samouprava osigurala je plaće za zaposlene do kraja prošle godine, i treba riješiti dugove kroz reprogram. Predstavnica Apotekarske ustanove Novi Sad Jovana Franeta kaže da su dugovanja te ustanove 240 milijuna dinara za negativnu listu i 90 milijuna dinara za plaće zaposlenih. Njihova ustanova još nije u blokadi, ali im je problem predstavlja to što od dobavljača ne dobivaju natjačajem ugovorene količine lijekova, zbog procjene da su rizična ustanova.

"Grad je osnovao povjerenstvo koja predlaže javno-privatno partnerstvo kao rješenje za Ljekarnu Novi Sad, ali nam još niko nije objasnio detalje te inicijative", kaže Franeta. Svetlana Stojkov, direktorica Farmaceutske komore Srbije upozorava da su državne ljekarne u posljednjih pet godina u neravnopravnom položaju u odnosu na privatne, da moraju provoditi centralne javne nabave za lijekove, što privatnici ne moraju. Ona kaže da se mora doneti sistemsko rešenje koje treba da omogući održivo poslovanje državnih ljekarni, koje su u nadležnosti lokalnih uprava, nužno je hitno donijeti Zakon o ljekarničkoj djelatnosti, koji treba postaviti jasne kriterije gdje se i pod kojim uvjetima mogu otvarati ljekarne.

 Prijedlogom zakona, koji je prošao javnu raspravu, utvrđeno je da ljekarne moraju biti udaljene jedna od druge najmanje 300 metara, da jedna ljekarna pokriva područje sa 4000 stanovnika, da moraju imati u smjeni diplomiranog farmaceuta i odgovarajući prostor.  Farmaceutska komora Srbije također je zatražila hitno donošenje novog Zakon o ljekarničkoj djelatnosti, a traži i privremenu zabranu otvaranja novih ljekarna. U priopćenju komore navodi se da se ljekarne otvaraju svakodnevno, bez plana, geografskih i demografskih kriterija. Nužno je utvrditi jedinstvene i obvezujuće cijene lijekova koji se izdaju na teret obveznog zdravstvenog osiguranja, navedeno je u priopćenju.

Sistemski problem
Farmaceutska komora smatra da ona treba dobiti nadležnosti koje će biti potpora zdravstvenom sustavu i njegovoj boljoj regulaciji, nadzoru i transparentnosti. Komora okuplja više od 6500 farmaceuta i zdravstvenih stručnjaka. Svetlana Stojkov kaže i da je prošle godine, da bi se riješio problem državnih ljekarna, osnovano povjerenstvo koju čine predstavnici ministarstava zdravlja, financija, državne uprave i lokalne uprave te RFZO. "Dugovanja ljekarni su sistemski problem i ne trpe polovična rešenja i dogovore na lokalnoj razini", istaknula je Stojkov.  Državne ljekarne u nadležnosti su lokalne uprava koje biraju menadžment ljekarne i imaju predstavnike u upravnom i nadzornom odboru, dok plaće za zaposlene i novac za nužno održavnje zarađuju na tržištu preko marža koja na lijekove u Srbiji iznosi 12 posto.