Kućanstva u Srbiji imaju najnižu cijenu električne energije u Europi, struja ne samo da je jeftinija u usporedbi s razvijenim europskim državama, već je njena cijena najpovoljnija i u odnosu na zemlje u regiji, piše Blic. Građani Srbije imaju pet puta jeftiju struju nego što je plaćaju u Danskoj i Njemačkoj, ili četiri puta u usporedbi s Belgijom.

Prema podacima Elektroprivrede Srbije (EPS), kućanstva u Srbiji trošila su u prosjeku 385 kilovatsati električne energije mjesečno u razdoblju od siječnja do svibnja 2017. godine, a prosječan račun iznosio je 2562 dinara (oko 158 kuna) bez uračunatih naknada i poreza.

“Prosječan mjesečni račun kućanstava za električnu energiju u Srbiji iznosi 3501 dinara (oko 216 kuna), kada se uračunaju naknada za obnovljive izvore energije (OIE), trošarina, PDV i TV pristojba”, objašnjavaju iz EPS-a. U Srbiji je PDV za električnu energiju 20 posto, a trošarina 7,5 posto. Naknada za povlaštene proizvođače električne energije iz OIE iznosi 0,093 dinara po kilovatsatu, a za javni medijski servis 150 dinara.

Promijeniti navike

Zbog niske cijene struje, potrošnja u Srbiji u odnosu na Europu je znatno veća.

Oko 2,5 milijuna kućanstava u Srbiji potroši gotovo pet puta više električne energije od europskog prosjeka, a svakako je jedan od razloga i niska cijena.

“Ako se promijene neke od navika u kućanstvima i učinkovito koriste električni uređaji, potrošnja električne energije može se smanjiti i za 20 posto”, tvrde u EPS-u. Za kupce na zajamčenoj opskrbi, tj. za kućanstva i tvrtke koje troše manje od 30.000 kilovatsati (kWh) godišnje, cijenu električne energije odobrava Agencija za energetiku. U skladu s metodologijom koju je propisala Agencija za energetiku, u razdoblju od 30 dana granice zelene zone potrošnje su do 350 kWh, plave zone od 351 kWh do 1600 kWh, a crvene zona više od 1600 kWh.

Ovisno o zoni ovisi i cijena kilovatsata, a ona koja se obračunava u noćnoj tarifi je nekoliko puta niža od dnevne. Istraživanje Ninamedije pokazuje da je prema mišljenju 30,8 posto građana Srbije najveća posljedica prekomjerne potrošnje električne energije na globalnoj razini nesigurnost u opskrbi strujom, a to u većem broju smatraju ispitanici iz Beograda i zapadne Srbije.

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Siromašnima besplatno

Polovina građana smatra da osobno mogu pozitivno utjecati na održivi razvoj i prekomjernu potrošnju struje, a to su uglavnom građani sa završenom višom školom i fakultetom. Više od polovine građana Srbije (52,7 posto) navodi da se najviše griju na drva, dok 23,4 posto koristi centralno grijanje, dok se 12,6 posto ispitanika grije na struju, a samo 7,2 posto građana za grijanje koristi plin. Pravo na besplatnu struju i plin iskoristilo je od početka ove godine oko 70.000 najsiromašnijih u Srbiji, piše Politika. To je za oko 2000 više nego 2016., ali ih je i dalje malo, jer bi u Srbiji tu pogodnost moglo koristiti oko 250.000 osoba.

Razlog za to je prije svega složena i za njih skupa procedura za dobivanje suglasnosti. Da bi osigurali nužne dokumente i platili pristojbe za dobivanje statusa povlaštenog kupca treba im od 2000 do 2500 dinara, što većina ne može platiti. Otežavajuća okolnost je što ta kategorija potrošača mora prije toga platiti sve dugove za komunalije, da bi uopće mogli podnijeti zahtjev za besplatnu struju i plin. pd