Srbija je prema rasprostranjenom uvjerenju ekonomskih stručnjaka suočena s izbijanjem duboke financijske krize. Razlozi tomu su visoki rast inflacije, koja je sa osam posto već dosegla godišnju projekciju, rekordan vanjskotrgovački deficit od 2,7 milijardi dolara, smanjena inozemna ulaganja i visoki platni deficit. Stojan Stamneković s Ekonomskog instituta smatra da je 2008. godina u ekonomskom pogledu izgubljena te da će zbog smanjenih inozemnih ulaganja Srbiji nedostajati milijardu dolara za pokrivanje platnog deficita.

Godina skakavaca
Njegovu ocjenu dijeli i Mirko Cvetković, ministar financija, najavivši zaduživanje države kako bi zajmovima pokrila platni deficit. Sve upućuje kako će ovu godinu “pojesti skakavci”, što je naziv za promašenu i neostvarenu ekonomsku politiku. Srbiju bi od financijske krize mogle spasiti samo inozemne investicije koje bi trebale iznositi između tri i četiri milijarde dolara. Od početka godina dosad je uloženo skromnih 750 milijuna eura. Uporaba deviznih rezervi u pokrivanju platnog deficita, prema ocjeni ekonomista, vodi u produbljavanje financijske krize. Ekonomisti smatraju da je došlo krajnje vrijeme kada treba radikalno provesti reformu u javnom sektoru, kojom bi se smanjili državni izdaci. U državnom aparatu zaposleno je više od 35.000 ljudi, što je trostruko više od administracije koja je obavljala poslove u bivšoj SFRJ. Razlog tomu je što je svaka stranka prilikom dolaska na vlast zapošljavala svoje članove u državnim službama, a u obnašanju vlasti od 2000. godine do sada sudjelovalo je 20-ak stranaka. Radovan Jelašić, guverner središnje banke, priznao je kako monetarna vlast vlastitim mjerama nije u mogućnosti održati projicirani rast inflacije bez potpore financijske vlasti. NBS je peti put od početka godina povećao referentnu kamatnu stopu, ali je izostalo očekivano jačanje dinara u odnosu na euro, što pokazuje da su monetarne mjere dosegle krajnji učinkovit domet. Oštra monetarna politika negativno se održava na standard građana, koji su pored skupih kredita izloženi svakodnevnim poskupljenjima jer proizvođači učestalo podižu cijene vlastitim proizvodima. Stanovništvo je najviše pogođeno osjetnim povećanjem cijena prehrambenih proizvoda, poput kruha, mesa, mlijeka, a i cijene na tzv. zelenoj tržnici su znatno više u usporedbi s lanjskima. Prema podacima statističara, Srbija zauzima vodeće mjesto u Europi po visini cijena prehrambenih proizvoda.

Manje trošarine
Vlast objašnjava da je tomu razlog povećanje cijena naftnih derivata koje država ne može ublažiti smanjivanjem trošarina jer su one fiksne i iznose 0,43 eura po litri goriva. Svako smanjenje trošarina, prema kazivanju Mirka Cvetkovića, izazvalo bi manjak sredstava u državnom proračunu, što bi ugrozilo financiranje javne potrošnje i dovelo do smanjivanja plaća u zdravstvu, obrazovanju, državnom aparatu, kao i mirovina za koje se iz proračuna izdvaja četvrtina sredstava. Nastojanje građana da prijeđu na jeftinije prehrambene proizvode osujetili su proizvođači poskupljenjem. Tako je svježe mlijeko poskupilo za 40, a dugotrajno za 21 posto. Nekada jeftiniji crni kruh poskupio je za 75, a bijeli za 52 posto. Cijena mesa povećana je za 25 posto. Otkupna cijena svinja je dvostruko viša u usporedbi s lanjskom. Tada su proizvođači uličnim protestima tražili od države da otkupi viškove, a sada zbog smanjenog uzgoja vlada treba odobriti uvoz mesa.

Popuna proračun od privatizacije

Ministar financija Mirko Cvetković kaže da će se Srbija morati zadužiti ako uskoro ne stignu strane investicije ili se ne realiziraju neke od velikih privatizacija. Zbog takvog stanja u proračunu i rasta cijene energenata inflacija bi mogla dostići 12 posto, rekao je ministar financija, slažući se s procjenama središnje banke. Cvetković je ocijenio da bi se problem s nedostatkom novca mogao izbjeći ako se završi neka od privatizacija, poput NIS-a ili RTB Bora. To za sada nije realno, rekao je i podsjetio da je prodaja NIS-a dio energetskog sporazuma s Rusima, a za RTB Bor se radi nova strategija nakon dva propala natječaja.