Srbija će ubirati oko 200 milijuna eura godišnje od tranzitnih taksi plinovoda "Južni tok", a činjenica da trasa plinovoda dijelom prolazi njenim teritorijem umanjit će problem nedostatka plina, izjavio je u petak savjetnik u srbijanskom ministarstvu energetike Ljubomir Aksentijević.

Gostujući u programu Radiotelevizije Srbije (RTS) u povodu današnjeg početka gradnje plinovoda "Južni tok", Aksentijević je ukazao i na druge izravne učinke po Srbiju i njeno gospodarstvo. "Dobit ćemo izravne gospodarske učinke. Pokretanje tako velike investicije na 470 kilometara zahtijeva velike građevinske radove u kojima će svakako sudjelovati i tvrtke iz Srbije", kazao je Aksentijević procjenjujući da će biti angažirano oko 2.000 ljudi.

Početak gradnje plinovoda u Srbiji počet će simbolično 20. prosinca postavljanjem kamena temeljca za jednu kompresorsku postaju u Banatu, u Vojvodini, u naredne tri godine bit će postavljene prve cijevi, dok bi radovi na dijelu trase kroz Srbiju kompletno trebali biti završeni za pet godina.

Savjetnik u ministarstvu energetike ocijenio je malo vjerojatnim da bi se plinska kriza iz 2009. godine, kad je Srbija potpuno ostala bez plina, mogla ponoviti, podsećajući da je "kriza nastala zbog Ukrajine, a ne zbog Rusije".

"Bili smo tada na kraju jednog malog pravca, jedne male lokalne magistrale, nismo bili na autocesti kao što ćemo sad biti", istaknuo je u povodu početka gradnje plinovoda "Južni tok" savjetnik u ministarstvu energetike Aksentijević u programu RTS.

Gradnja plinovoda "Južni tok" u ruskom gradu Anapi na Crnom moru počinje u petak, a od ove investicije, vrijedne 16 milijardi eura, očekuje se da Europi donese energetsku sigurnost.

Na svečanost povodom otvaranja radova na "Južnom toku" u Rusiju je otputovalo i srbijansko izaslanstvo koje predvodi ministrica energetike Zorana Mihajlović.

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome