Institucije vlasti u BiH trebaju hitno obnoviti proces ostvarivanja nespornog prava države Bosne i Hercegovine na njen dio proizvedene električne energije iz HE Zvornik i HE Bajina Bašta, koje djeluju u sastavu srpskog EPS-a, smatra konzultant za energiju i energetsku efikasnost Hilmo Šehović.

On tvrdi da je veliki dug Srbije za “prisvojenu, otuđenu, ilegalno korištenu električnu energiju” iz HE Zvornik i iz HE Bajina Bašta, zaključno sa 31. prosincom 2014. godine, dosegnuo ukupni bruto iznos od oko 4,37 milijardi eura, na temelju prosječne cijene električne energije.

Gradili i politički zatvorenici

HE Zvornik puštena je u rad 26. srpnja 1955. godine. Instalirana su četiri vertikalna agregata ukupne snage 92 megavata, a hidroelektrana godišnje u prosjeku proizvodi oko 500 gigavatsati električne energije.

Zanimljiva je povijest gradnje te hidroelektrane. U prvoj fazi gradnje na najvećem poslijeratnom gradilištu u tadašnjoj Jugoslaviji, uz radnike dovedene iz svih krajeva zemlje, prisilno su radili i ratni zarobljenici, politički osuđenici, ali i lokalno stanovništvo. I uz tisuću do dvije tisuće radnika u smjeni, gradnja je sporo odmicala, da bi 18. siječnja 1953. godine rijeka bila savladana, tj. podignuta je brana. Nakon što je Drina pet puta rušila zid, prva brana na toj rijeci konačno je izgrađena.

HE Bajina Bašta u Perućcu najveći je objekt izgrađen na rijeci Drini. Rijeka je pregrađena branom visokom 90 i dugačkom 460 metara. Puštena je u rad 22. studenoga 1966. godine. Instalirana su četiri agregata ukupne snage 365 megavata. HE Bajina Bašta godišnje proizvede oko 1500 gigavatsati struje. Na izgradnji ovog objekta, uz 22 inženjera i 45 tehničara, bilo je zaposleno 65 poslovođa, 300 radnika strojne i elektro struke, 350 tesara, 140 armirača, 125 minera, 90 betonera, 30 zidara i oko 550 nekvalificiranih radnika, dok je na montaži opreme i drugim radovima radilo oko 700 radnika i tehničkog osoblja.

U objekte ove hidroelektrane ugrađeno je 250.000 tona cementa i 11.000 tona betonskog željeza.

Zaustavljeno povjerenstvo

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Riječ je o nespornom pravu Bosne i Hercegovine na električnu energiju, još od puštanja u pogon svih agregata ovih dviju hidroelektrana, a prema UN-ovim i drugim međunarodnim propisima, konvencijama i drugim aktima”, objašnjava Hilmo Šehović u izjavi za javnost.

Prema njegovim proračunima, riječ je najmanje o neto iznosu od oko 1,5 milijardi eura, kada se uračunaju dosadašnji operativni troškovi i troškovi održavanje obje hidroelektrane, servisiranje kredita, te amortizacija, remonti i obnova objekata, naknade za potopljeno zemljište i slično, ili ekvivalent u isporuci Bosni i Hercegovini neto količine električne energije od minimalno 23.077 gigavatsati. Šehović tvrdi da Srbija već desetljećima izbjegava ili blokira rješavanja ovog otvorenog pitanja. Bile su pokrenute i aktivnosti oko diobene bilance električne energije iz izgrađenih hidroelektrana na rijeci Drini, te osnovano povjerenstvo, ali je njegov rad zaustavljen. Šehovića najviše iznenađuje pasivnost i nezainteresiranost državnih organa BiH za to, kako smatra, nesporno pravo BiH.

“Stručna skupina, u čijem radu sam sudjelovao, izvršila je temeljitu analizu, na osnovu detaljne dokumentacije, uputila je Vijeću ministara BiH i u oba doma parlamenta BiH, prvi put 2008. godine, te ponovno 2009. godine. Nepoznata je sudbina tog dokumenta, a još se čeka na moguću reakciju nadležnih razina vlasti da se zaštiti ovo pravo BiH i da se konačno nešto pokrene i uradi”, poručuje Šehović.