S prvim danom 2014. hrvatskim poduzetnicima ponovno je otvorena mogućnost lakšeg izvoza u Srbiju. Zbog uvjeta dogovorenih s Europskom komisijom u okviru Prijelaznog trgovinskog sporazuma vlast u Beogradu s prvim ovogodišnjim danom značajno je smanjila odnosno ukinula visoke carine na mnoge prehrambene proizvode koji na srpsko tržište dolaze iz članica Europske unije. 

Zaštićeno meso
Prema protokolu dogovorenom između Bruxellesa i Beograda prosječna carinska zaštita na uvoz roba s prostora EU od 2014. do trenutka ulaska Srbije u punopravno članstvo Unije iznosit će tek 0,99 posto, dok je uvoz više od 95 posto proizvoda unutar Carinske tarife u cijelosti liberaliziran. Pod carinskom zaštitom u ovom prijelaznom razdoblju ostaje nekoliko strateških poljoprivrednih proizvoda. Na toj su listi primjerice sve vrste svježeg i smrznutog mesa, od povrća su krumpir i rajčica, a voća šljive, višnje, jabuke, grožđe te pšenica i kukuruz kao i brašno i krupica proizvedeni od tih dviju žitarica. Premda će između dvije žetve (2013./2014. godina) ostvariti unatrag 30 godina rekordan izvoz pšenice u količini od 1,5 milijuna tona Srbija je odlučila tu krušaricu ipak staviti na listu zaštićenih proizvoda. Carinsku zaštitu do ulaska Srbije u EU imat će i suncokret, margarini te pojedine mesne prerađevine, konzervirano voće i povrće i dio sokova.

Carina za meso junadi i svinja smanjena je s dosadašnjih 18 na 12 posto, dok je za meso peradi pala s 15 na 10,4 posto. Carinska zapreka za sir načelno je prepolovljena s 12 na šest posto, no za pojedine vrste poput ementalera smanjena je s 24 na 18 posto. Carina pak na mlijeko, koja je do sada ovisno o postotku mliječne masti iznosila osam, odnosno deset posto, sada je u cijelosti ukinuta. Srpski mediji u svojim najavama novih mjera u trgovanju s članicama Unije uglavnom ocjenjuju kako će ukidanje kao i drastično rezanje dosadašnjih carinskih barijera najteže pogoditi male proizvođače koji novu konkurenciju dočekuju potpuno nepripremljeni, neovisno je li riječ o gospodarstvima u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji ili u prerađivačkom sektoru. Usitnjenost posjeda i proizvođača, zastarjela poljoprivredna mehanizacija, ali i postrojenja u prerađivačkim kapacitetima velika su kočnica lokalnom gospodarstvu naspram moćne konkurencije iz EU koja će znati iskoristiti svoje prednosti u novonastaloj tržišnoj utakmici. 

Ne trže ni kvotu 
Kao posebno evidentan problem na nacionalnoj razini mediji ističu stanje u klaoničkom sektoru. Srbija je, podsjećaju, svojedobno bila značajna izvoznica svježeg mesa vrhunske kakvoće, no radi višegodišnjih neulaganja u taj sektor danas je spala na samo pet klaonica koje raspolažu s izvoznim brojem za EU. Radi takva stanja, upozoravaju, Srbija ne može ispuniti niti odobrenu kvotu za izvoz junetine na zajedničko europsko tržište. Međutim, još veći problem je činjenica da se Srbija već godinama nalazi na crnoj listi zemalja kojima je zabranjen izvoz svinja i svinjetine u EU radi svinjske kuge koju nikako ne uspijevaju iskorijeniti. U prvih deset mjeseci 2013. trgovanja između Hrvatske i Srbije, prema podacima Privredne komore Srbije, na listi 10 top proizvoda obostrano su se svrstala po četiri iz prehrambenog sektora. Tako je Srbija na hrvatsko tržište u spomenutom razdoblju u top kategoriji izvozila sirovo i jestivo suncokretovo ulje, uljne pogače i pšenicu dok je Hrvatska plasirala cigarete, proizvode za ishranu, žive svinje i konzervirane srdele. Ukupan izvoz u prvih deset mjeseci sada već minule godine Srbije u Hrvatsku iznosio je 348 milijuna dolara dok su istodobno hrvatski poduzetnici na tom tržištu prodali roba u vrijednosti 360 milijuna dolara.  

Izvozni proizvodi

Pšenica, maline, šećer 

U prvih 11 mjeseci 2013. u top pet poljoprivrednih proizvoda Srbije prodanih kroz izvoz su pšenica sa 186 milijuna dolara, smrznuta malina sa 172, šećer sa 144, kukuruz sa 132, te suncokretovo ulje sa 83 milijuna dolara. Po grupacijama najveći uvozni prihod ostvaren je na voću i povrću, ukupno 614 milijuna dolara te 584 milijuna na žitu i proizvodima od žita.