Srbija je dodatnim zaduživanjem od tri milijarde eura, prodajom vrijednosnih papira uspjela izbjeći dužničku krizu s kojom se suočila krajem prošle godine. Prema ocjeni Milojka Arsića, profesora beogradskog Ekonomskog fakulteta time je samo privremeno otklonjena opasnost od pada zemlje u dužničku krizu, bez obzira što je vlada odlučila prijevremeno vratiti dug Londonskom klubu od 430 milijuna dolara, zahvaljujući uštedama u prva dva mjeseca ove godine. Tom operacijom, prema ocjeni ekonomista, javni dug se ne smanjuje već se mijenja njegova struktura tako što se skuplji zajmovi zamjenjuju kreditima na koje se plaća manja kamata.

Da bi se izbjegla opasnost od dužničke potrebno je, smatra Arsić, u 2014. godini smanjiti fiskalni deficit na dva posto BDP-a, uz neophodan oporavak gospodarstva kako bi se vrijednost društvenog proizvoda povećala najmanje za tri posto.

Bogdan Lissovolik stalni predstavnik MMF-a u Beogradu poručuje uoči skorog dolasaka misije EU da se Srbija može izvući iz dužničkog ropstva strukturnim reformama mirovinskog sustava, tržištu rada i javnog sektora te stvaranjem uvjeta poslovanja za povoljnu ekonomsku klimu. Kako je to sve u nadležnosti vlade Lissovolik je ocijenio kako je "lopta u srpskom dvorištu", te da će od njezinih poteza ovisiti ishod pregovara s MMF-om o dobivanju kredita koji Beograd traži od te institucije.

Pljuska usvojenoj ekonomskoj politici vlade prema kojoj je BDP-ove godine trebao porasti dva posto, došla je iz Erste banke, u kojoj procjenjuju kako će, u najboljem slučaju, BDP ove godine porasti 1,5 posto, uz rast deficita od pet posto.