EN DE

Španjolski vinari na udaru jeftinije konkurencije

Autor: Ksenija Puškarić
27. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Oko milijun obitelji živi od vinogradarstva

Svjetskoj ekonomskoj krizi teško odolijevaju svi, pa tako i vinogradari u Španjolskoj, posebice oni mali. Iako su pogođene sve vinarije, jer je pala prodaja i izvoz vina, za male je vinare zasad jedini spas udružiti se s velikima kako bi izbjegle propast.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U Španjolskoj, zemlji najbogatijom vinogradima u svijetu, oko milijun obitelji izravno živi od vina i ovisi o vinogradarstvu. Najpoznatija su španjolska crna vina, a među najboljima su ona iz sjevernoistočne provincije La Rioje koja je prošle godine preuzela primat najvećeg izvoznika vina od Francuske i sada zaostaje samo za Italijom. Španjolska ima prestižne vinograde, a na glasu su oni u provinciji Torro, gdje boca dobrog vina može dosegnuti i nekoliko stotina eura. No, problem je u tome što su 85 posto španjolskih vinarija ustvari mali obiteljski biznis, koji zapošljavaju desetak ljudi i ovise o izravnoj prodaji vina. Njihovi prihodi najvećim dijelom ovise o potražnji, koja je sve manja, a zbog banaka koje su nemilosrdne kad je otplata kredita u pitanju, prijeti im bankrot. Dodatan problem su i smanjene državne subvencije, zbog pretjerane proizvodnje vina. Službena cijena litre vina u veleprodaji u veljači je iznosila 0,37 eura, a proizvođači ističu da je ona posljednjih mjeseci prepolovljena u odnosu na prošlu godinu, posebice kad je u pitanju potražnja iz inozemstva. U krizi se najčešće odričemo luksuza, a otmjena i skupa španjolska vina su među prvima na toj listi. Potražnja za vinom inozemnih kupaca je gotovo prepolovljena, još su u siječnju i u veljači narudžbe pale za 40 posto. Samo je izvoz u Italiju i Rusiju, države koje su dosad bile najveći potrošači španjolskih vina, pao za 70 posto. To je jedan od razloga zašto cijene vina i dalje padaju, a drugi je velika konkurencija, posebice iz zemalja poput Južne Afrike.“Kada uvjerite kupca da pije španjolsko vino umjesto australskog, francuskog ili talijanskog, sve dalje ovisi o etiketi kojom se promovira osobnost vina”, istaknuo je Pancho Campo, osnivač Vinske akademije Španjolske i prvi Španjolac nositelj prestižne titule majstora, koju dodjeljuje Institut majstora vina. Prodaja vina u španjolskim restoranima i barovima je opala jer ljudi u sve većem broju ostaju kod kuće. Oni koji ipak odu u restoran biraju jeftinije vino. Felix Solis, predsjednik desete po veličini tvrtke za proizvodnju vina, pokušava sniziti sve moguće troškove od tiskanja etikete do distribucije. Njegova kompanija, koja je počela biznis sedamdesetih godina prodajom vina španjolskim imigrantima u Njemačkoj, sada je razgranata od Tokija do New Yorka. Solis sam proizvede samo pet posto vina, dok ostatak otkupljuje od 4.000 malih vinarija. On ističe da proizvođači ne mogu više spustiti cijene jer već prodaju ispod cijene i uzgajaju sve manje čokota.

Svjetskoj ekonomskoj krizi teško odolijevaju svi, pa tako i vinogradari u Španjolskoj, posebice oni mali. Iako su pogođene sve vinarije, jer je pala prodaja i izvoz vina, za male je vinare zasad jedini spas udružiti se s velikima kako bi izbjegle propast.

U Španjolskoj, zemlji najbogatijom vinogradima u svijetu, oko milijun obitelji izravno živi od vina i ovisi o vinogradarstvu. Najpoznatija su španjolska crna vina, a među najboljima su ona iz sjevernoistočne provincije La Rioje koja je prošle godine preuzela primat najvećeg izvoznika vina od Francuske i sada zaostaje samo za Italijom. Španjolska ima prestižne vinograde, a na glasu su oni u provinciji Torro, gdje boca dobrog vina može dosegnuti i nekoliko stotina eura. No, problem je u tome što su 85 posto španjolskih vinarija ustvari mali obiteljski biznis, koji zapošljavaju desetak ljudi i ovise o izravnoj prodaji vina. Njihovi prihodi najvećim dijelom ovise o potražnji, koja je sve manja, a zbog banaka koje su nemilosrdne kad je otplata kredita u pitanju, prijeti im bankrot. Dodatan problem su i smanjene državne subvencije, zbog pretjerane proizvodnje vina. Službena cijena litre vina u veleprodaji u veljači je iznosila 0,37 eura, a proizvođači ističu da je ona posljednjih mjeseci prepolovljena u odnosu na prošlu godinu, posebice kad je u pitanju potražnja iz inozemstva. U krizi se najčešće odričemo luksuza, a otmjena i skupa španjolska vina su među prvima na toj listi. Potražnja za vinom inozemnih kupaca je gotovo prepolovljena, još su u siječnju i u veljači narudžbe pale za 40 posto. Samo je izvoz u Italiju i Rusiju, države koje su dosad bile najveći potrošači španjolskih vina, pao za 70 posto. To je jedan od razloga zašto cijene vina i dalje padaju, a drugi je velika konkurencija, posebice iz zemalja poput Južne Afrike.“Kada uvjerite kupca da pije španjolsko vino umjesto australskog, francuskog ili talijanskog, sve dalje ovisi o etiketi kojom se promovira osobnost vina”, istaknuo je Pancho Campo, osnivač Vinske akademije Španjolske i prvi Španjolac nositelj prestižne titule majstora, koju dodjeljuje Institut majstora vina. Prodaja vina u španjolskim restoranima i barovima je opala jer ljudi u sve većem broju ostaju kod kuće. Oni koji ipak odu u restoran biraju jeftinije vino. Felix Solis, predsjednik desete po veličini tvrtke za proizvodnju vina, pokušava sniziti sve moguće troškove od tiskanja etikete do distribucije. Njegova kompanija, koja je počela biznis sedamdesetih godina prodajom vina španjolskim imigrantima u Njemačkoj, sada je razgranata od Tokija do New Yorka. Solis sam proizvede samo pet posto vina, dok ostatak otkupljuje od 4.000 malih vinarija. On ističe da proizvođači ne mogu više spustiti cijene jer već prodaju ispod cijene i uzgajaju sve manje čokota.

Autor: Ksenija Puškarić
27. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close