Ponovnim uključivanjem Austrije u projekt plinovoda Južni tok, što je postalo očito nakon posjeta predsjednika Gazproma Alekseja Millera Beču u utorak prošlog tjedna, Slovenija gubi važan adut u pregovorima s Gazpromom jer slovenska trasa prestaje biti jedinom mogućom u povezivanju plinovoda iz Mađarske prema Italiji, piše u ponedjeljak ljubljanski dnevni list "Dnevnik".

"Nakon što se u projekt sada i službeni uključila Austrija, jako se je povećao rizik da Rusi još prije početka gradnje plinovoda iz projekta ispuste Sloveniju", piše taj list. "Po najnovijim planovima, Mađarska i Italija vezali bi se preko dva kraja plinovoda, ali je postalo upitno hoće li se Gazpromu izgradnja plinovoda kroz Sloveniju isplatiti, koja stoji milijardu eura, kad plin iz Mađarske mogu preusmjeriti na postojeći trans-austrijski plinovod, s manjim dogradnjama mreže", navodi list.

Austrija se iz projekta Južni tok povukla 2010. godine, ali da se u njega sada vraća potvrđuje prošlotjedni susret u Beču predsjednika Gazproma Alekseja Millera s predsjednikom uprave OMV-a Gerhardom Roissom, ali i to što je Millera unatoč krizi oko Ukrajine primio i austrijski ministar za gospodarstvo Reinhold Mitterlehner, navodi "Dnevnik".

"Očito je kako je Gazprom od austrijske vlade dobio jamstva da će se ona potruditi zaobići pravne prepreke povezane s europskom energetskom legislativom, koje Rusima prilikom izgradnje Južnog toka postavlja Bruxelles", piše taj list, te dodaje da Rusija i Gazprom nisu bili zadovoljni razvojem situacije oko gradnje kraka plinovoda u Sloveniji, te su tražili jamstva da će se to ubrzati, do čega nije došlo.

"Uz to, Slovenija je zadnjih mjeseci bila pod silnim pritiskom europskog povjerenika za energiju Guenthera Oettingera. On je državama članicama koje sudjeluju u plinovodu Južni tok otvoreno zaprijetio da ih čeka postupak pred sudom EU-a, te da mogu izgubiti dio europskih sredstava ako privremeno ne zamrznu taj projekt", piše ljubljanski "Dnevnik".