Prosječno slovensko kućanstvo koje broji 2,5 člana od početka gospodarske krize do danas bogatije je za 13 posto i posjeduje vrijednost od 138.000 eura, izraženu i u financijskoj i nefinancijskoj imovini. To bi značilo da prosječni “Janez” ima 55.200 eura, od čega više od polovice otpada na nefinancijsku imovinu, bolje rečeno nekretnine. Što se tiče novca, prosječni je “težak” 19.797 eura i u posljednjem kvartalu lani imao je više nego u drugom kvartalu 2008., onome koji je prethodio svjetskoj gospodarskoj krizi. Ove su podatke iznijele Finance, izvukavši ih iz statistika Europske središnje banke (ECB) i pregleda državnoga proračuna, ocijenivši i da su, unatoč relativnom povećanju bogatstva, Slovenci danas manje skloni aktivnim načinima njegova generiranja. Manje investiraju i u tome su gori od prosjeka EU.

“Dok su polovinom 2008. Slovenci imali dionica u vrijednosti pet milijardi eura, prema najnovijim podacima Banke Slovenije danas imaju manje od polovine toga. I u investicijske fondove ulažu četvrtinu onoga prije krize”, pišu analitičari Financi. Imaju više gotovine i novca u osiguranjima i mirovinskoj štednji, ali je zato znatno opala vrijednost izdvajanja za obveznice i dionice.

Rast vrijednosti imovine može se najviše pripisati rastu štednje i depozita, kojih je 93,3 posto, što je, ipak, manje od prosjeka EU od 96,9 posto. No, rast od 13% “pomućuje” porast inflacije koji je kroz osam godina od izbijanja recesije dosegao više od osam posto, pa je vrijednost imovine skočila tek za pet posto.
Sa 138.000 eura po kućanstvu Slovenci su i ispod europske zlatne sredine (najbogatiji su Luksemburžani sa 768,4, pa Cipar s 387,3 tisuće eura, na dnu je Latvija s 40.000 i Mađarska s 50.800 eura, prosjek eurozone je 223.300 eura), no zato su po tzv. Ginijevu koeficijentu, koji mjeri raspodjelu dohotka i govori o svojevrsnoj društvenoj pravednosti, među najboljima i u svijetu. Jer tih 138.000 € ima manje od trećine kućanstava, što se smatra vrlo dobrim i svrstava Sloveniju u svjetski vrh jednakosti dohotka, uz skandinavske države i Slovačku. Oko 50 posto kućanstava nema 80.000 eura imovine, a oko 10 posto ih ima više od 257.000 eura, u što su uračunata i dugovanja. U vezi toga, pak, Slovenci se mogu pohvaliti da su među manje opterećenima u EU.

Udio kućanstava s nekretninskim dugom je 9 posto, u eurozoni je 23 posto. Podaci ECB-a i Banke Slovenije pokazuju i da u nekretninama Slovenaca koje nisu pod hipotekom leži prosječno 169,4 tisuća eura neto vrijednosti, u onima s hipotekom nalazi se 157,1 eura, dok je prosječna vrijednost nekretnina pod najmom u Slovenaca oko 52,6 tisuća eura.