Sve više Slovaka iz prosperitetne i brzo rastuće Bratislave posljednjih godina kupuju parcele na austrijskoj strani granice i tamo grade obiteljske domove ili kupuju stanove. Glavni je razlog osjetno niža cijena zemljišta i snažna potpora od strane austrijske pokrajine Burgenland odnosno Gradišće.

Kako piše slovačka Pravda, pozivajući se na austrijske izvore, samo u pograničnoj općini Kittsee, koja ima 1900 stanovnika, gotovo je stotinu kuća i stanova u kojima žive bratislavski Slovaci. Slično je i općinama Hainburg, Berg, Gattendorf, Wolfsthal… Ponegdje su već sve građevinske parcele prodane Slovacima. Osim navedenih razloga, doseljenike privlače mir i čisti zrak. A do središta Bratislave, gdje svi oni rade, imaju isto onoliko kao kad bi živjeli u perifernim dijelovima grada. Gradsko prometno poduzeće uvelo je, poslije ulaska Slovačke u schengenski režim i uklanjanja graničnih kontrola, liniju do Hainburga, planiraju se i druge linije, pa čak i obnavljanje tramvaja koji je nekad povezivao Bratislavu i Beč, inače, dva najbliža glavna grada u Europi. Potražnja Slovaka za parcelama je, naravno, izazvala porast cijena tako da one nisu više onoliko povoljne kao prije sedam-osam godina kada je počela invazija Slovaka preko granice u ovaj zabačeni kut Austrije, uz tromeđu sa Slovačkom (prije Čehoslovačkom) i Mađarskom, zanemaren i ispražnjen tokom dugih godina hladnog rata i željezne zavjese. Ali i dalje se bez većih problema može pronaći četvorni metar građevinske parcele za 30 eura, dok je u Rusovcima, sa slovačke strane granice, zemljište oko tri puta skuplje. Atraktivan je i kredit koji Gradišće (Burgenland) daje svakom tko u toj pokrajini započne graditi stambeni objekt i tu ima prijavljen stalni boravak. Najveći je iznos kredita 40.000 eura, a kamata na početku od samo 0,5 posto. Obično su krediti na 32,5 godine s kamatama raspoređenim tako da ni na kraju najviša ne premašuje tri posto. Krediti se ne daju, naravno, kako bi se privukli Slovaci nego se njima nastoje zadržati mladi Burgelanđani kako se ne bi selili u Beč. Kod kupnje nekretnina u Austriji treba, međutim, računati na to da je riječ o poslu na dugi rok, ako ne i zauvijek.

Naime, Austrija ima vrlo strog sistem koji tzv. špekulativnim porezom kažnjava one koji prodaju nekretninu. Austrija i dalje ne dopušta slobodno kretanje radne snage iz novih članica Europske unije tako da građevinske radove mogu zapravo izvoditi samo austrijske tvrtke. A njihove cijene su oko dva puta više od slovačkih. To povećava cijenu stambenog prostora, tako da oni srednje veličine, po sistemu ključ u ruke, stoje oko 200.000 eura. Ali interesente to ne odbija previše, dosta njih računa da će početi gradnju kasnije, odnosno poslije 2011. godine, kada će Austrija morati potpuno otvoriti tržište radne snage za građane iz novih članica Europske unije. A uvjetima prilikom kupnje parcela obično je utvrđeno da se radovi moraju početi u roku od pet do sedam godina tako da se računa da će dom graditi slovačke tvrtke, odnosno poduzetnici i da će to biti jeftinije. U austrijsko-mađarsko-slovačkom “trokutu” je zanimljivo i to da je od početka prošle godine registriran porast zanimanja bratislavskih Slovaka i za parcele u Mađarskoj, konkretno u oblasti Rajka, Dunakiliti i Mosonmagyarovar, gdje četvorni metar stoji oko 30-35 eura. Gradnja tamo može biti atraktivnija nego u Austriji budući da kuće i stanove mogu graditi slovački poduzetnici. Vidi se da otvoreno tržište čini svoje. S te strane uzaludnim izgledaju napori mađarske vlade da spriječi svoje građane da automobile registriraju u Slovačkoj. To u pograničnim krajevima čine osobito poduzetnici. Registriraju tvrtku u Slovačkoj, što je vrlo lako i brzo, i na nju kupe i registriraju auto, što ih stoji gotovo upola manje nego u Mađarskoj. Službenoj Budimpešti to nije po volji, ali to ne mogu zabraniti jer bi kršili zakone. Ostaje im jedino da snize namete pri registriranju auta.