EN DE

Slobodni dani nisu luksuz nego pitanje zdravlja

Autor: Vesna Sesvečan
28. prosinac 2008. u 22:00
Podijeli članak —

Odmorni radnici produktivniji su i zadovoljniji

Kada govorimo o slobodi u pravom smislu riječi, o vremenu kada izvan ureda uživamo u svom godišnjem odmoru, tada najviše dolaze do izražaja razlike između Starog i Novog kontinenta. I dok će Europljani uzeti ono što im po zakonu pripada, Amerikanci su za tu vrstu slobode spremni čekati mirovinu. Prema podacima Expedije, američke internetske turističke agencije koja se bavi prodajom avionskih karata, bukiranjem hotelskih rezervacija, krstarenjima i drugim aktivnostima vezanim uz turizam, Amerikanci ne samo da slabo iskorištavaju svoje vrijeme za godišnji odmor nego sve više teže tome da uopće ne odlaze na odmor.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Europa odmara
Na listi zemalja čiji radnici imaju najduži godišnji odmor našle su se Francuska i Njemačka čiji radnici iskorištavaju između 26 i 36 dana godišnjeg odmora. U Španjolskoj radnici imaju 30 dana za odmor, a u Velikoj Britaniji 24. Unatoč podacima da u većini zemalja radnici iskorištavaju dvotjedni plaćeni godišnji odmor, Amerikanci ga u sve većem broju ne rabe gotovo uopće, ostavljajući u prosjeku svega tri do pet dana godišnje slobodno kako bi pobjegli od posla. Prema istraživanju koje je proveo portal MojPosao u ljeto ove godine, Hrvati u prosjeku imaju 23,4 dana godišnjeg odmora, što je za 0,7 dana više nego prošle godine. S druge strane činjenica je da od svih zemalja SAD ima najduži radni tjedan. Europljani prosječno imaju 40-satni radni tjedan, Francuzi su ga sveli na 35-satni, dok se američki radni tjedan popeo na 49 sati. Još 2005. godine Amerikanci su bili puno opušteniji i rabili su godišnje 12 dana za odmor. “Posljednjih se dana ljudi boje za svoju sigurnost”, objašnjava Munro Cullum, neurolog i profesor psihijatrije na University of Texas Southwestern Medical Center u Dallasu. “Ljudi sve više osjećaju kako moraju gurati poslove zbog čega izbjegavaju misliti na odmor. Neki čak zauzimaju stav kako će se i onako dobro odmoriti kada odu u mirovinu.” Činjenica je da takvo ponašanje može impresionirati nadređene, međutim, medicinski stručnjaci naglašavaju kako ljudi takvim stavom ne pridonose svom zdravlju. Stres uzrokuje psihološke promjene u tijelu, uključujući porast krvnog tlaka i pravu poplavu hormona kao što je adrenalin koji može uzrokovati krvne ugruške te samim time povećati rizik od srčanog napada.

Kada govorimo o slobodi u pravom smislu riječi, o vremenu kada izvan ureda uživamo u svom godišnjem odmoru, tada najviše dolaze do izražaja razlike između Starog i Novog kontinenta. I dok će Europljani uzeti ono što im po zakonu pripada, Amerikanci su za tu vrstu slobode spremni čekati mirovinu. Prema podacima Expedije, američke internetske turističke agencije koja se bavi prodajom avionskih karata, bukiranjem hotelskih rezervacija, krstarenjima i drugim aktivnostima vezanim uz turizam, Amerikanci ne samo da slabo iskorištavaju svoje vrijeme za godišnji odmor nego sve više teže tome da uopće ne odlaze na odmor.

Europa odmara
Na listi zemalja čiji radnici imaju najduži godišnji odmor našle su se Francuska i Njemačka čiji radnici iskorištavaju između 26 i 36 dana godišnjeg odmora. U Španjolskoj radnici imaju 30 dana za odmor, a u Velikoj Britaniji 24. Unatoč podacima da u većini zemalja radnici iskorištavaju dvotjedni plaćeni godišnji odmor, Amerikanci ga u sve većem broju ne rabe gotovo uopće, ostavljajući u prosjeku svega tri do pet dana godišnje slobodno kako bi pobjegli od posla. Prema istraživanju koje je proveo portal MojPosao u ljeto ove godine, Hrvati u prosjeku imaju 23,4 dana godišnjeg odmora, što je za 0,7 dana više nego prošle godine. S druge strane činjenica je da od svih zemalja SAD ima najduži radni tjedan. Europljani prosječno imaju 40-satni radni tjedan, Francuzi su ga sveli na 35-satni, dok se američki radni tjedan popeo na 49 sati. Još 2005. godine Amerikanci su bili puno opušteniji i rabili su godišnje 12 dana za odmor. “Posljednjih se dana ljudi boje za svoju sigurnost”, objašnjava Munro Cullum, neurolog i profesor psihijatrije na University of Texas Southwestern Medical Center u Dallasu. “Ljudi sve više osjećaju kako moraju gurati poslove zbog čega izbjegavaju misliti na odmor. Neki čak zauzimaju stav kako će se i onako dobro odmoriti kada odu u mirovinu.” Činjenica je da takvo ponašanje može impresionirati nadređene, međutim, medicinski stručnjaci naglašavaju kako ljudi takvim stavom ne pridonose svom zdravlju. Stres uzrokuje psihološke promjene u tijelu, uključujući porast krvnog tlaka i pravu poplavu hormona kao što je adrenalin koji može uzrokovati krvne ugruške te samim time povećati rizik od srčanog napada.

Smanjenje napetosti
“Radeći bez prestanka, mi neprekidno bombardiramo naše tijelo takvim napadima”, suglasan je u razmišljanjima s svojim kolegom dr. Harvey Simon, profesor suradnik na Harvard Medicine School te osnivač i urednik časopisa “Harvard Men’s Health Watch”. “Stres može oslabiti funkciju hipokampusa koji je odgovoran za prikupljanje novih informacija kao što su imena, činjenice, PIN-ovi…”, nadovezuje se Cullum. Još osamdesetih godina prošlog stoljeća znanstvenici su otkrili kako u majmuna makakija stres izaziva oštećenje hipokampusa, povezujući poslije to istraživanje sa stresom u ljudi. Još nije posve jasno uzrokuje li uzimanje slobodnih dana bolje zdravlje ili je ono samo indikator zdravijeg životnog stila, ali se čini kako slobodni dani ipak imaju povoljan utjecaj na naše psihičko i mentalno zdravlje. Američka studija iz 2005. godine, koja je analizirala 1500 žena i njihove navike korištenja slobodnih dana, pokazala je da će žene koje su svoj odmor češće iskorištavale, poslije najvjerojatnije biti manje napete ili depresivne. Istraživanje je pokazalo da će također biti puno sretnije i u bračnoj vezi. “Odmori pomažu smanjenju napetosti koja može dovesti do depresije”, rekla je Cathy McCarty, epidemiologinja na Zakladi Marshfield Clinic Research Foundation koja je financirala studiju.

činjenice

Bolesti srca
Studija provedena na više od 12.000 muškaraca između 35 i 57 godina s visokim rizikom od koronarnih bolesti pokazala je da oni koji su uzeli godišnji odmor imaju smanjen rizik od kobnih srčanih udara nego oni koji su svoj redoviti godišnji odmor odlučili prolongirati za neku drugu priliku.

Isprika prije odmora
Istraživanje je pokazalo kako jedna od šest žena odlazi na odmor samo jedanput u šest godina. “To je postala nova kultura”, kaže profesorica McCarty, “ljudi koji su radili za mene znali su doći s pitanjem: ‘Oprostite, ali biste li mi zamjerili ako uzmem dan odmora?’ Ja bih im uvijek govorila da idu i da je to dobro za zdravlje.”

Autor: Vesna Sesvečan
28. prosinac 2008. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close