Škotske težnje za neovisnošću opet su ojačale, a sada ih pokreće – poljoprivredni sektor kojem kronično nedostaje radnika. Kako navodi Financial Times, Rory Christie zajedno s bratom vodi farmu svinja i mliječnih krava u jugozapadnoj Škotskoj. Međutim, vjetrovite vrištine na obalama Škotske nisu odveć privlačne radnicima, pa je Christie jedan od mnoštva tamošnjih farmera iz udaljenih dijelova zemlje koji imaju problema s angažiranjem radne snage.

Nitko neće u divljinu

Nakon što nije uspio pronaći radnike među lokalnim stanovništvom, Christie je pokušao “uvesti” radnike čak sa Filipina, što je dugotrajan i skup proces. “To je nevjerojatno zabrinjavajuće i na mnogo načina stresno”, kaže Christie. Potencijalni kandidati za rad na njegovoj farmi misle da se radi o divljini zbog udaljenosti od većih gradova. “Iznimno je izazovno pronaći dobre radnike”, kaže Christie. Nedostatak radne snage, za što škotska vlada upire prstom u brexit i pandemiju, posebno je velik problem u ruralnim dijelovima Škotske. Štoviše, vlada smatra kako depopulacija prijeti dugoročnoj ekonomskoj vitalnosti škotskog sela.

Vlada je stoga predložila testni vizni program kako bi ojačala broj radne snage u ruralnim dijelovima zemlje. Koncipiran prema kanadskom modelu useljavanja, doseljenici bi nakon četiri godine imali pravo trajnog nastanjivanja u Ujedinjenom Kraljevstvu. Međutim, vlada u Londonu, koja ima nadležnost definiranja useljeničke politike, škotski je prijedlog odbila. Zagovornici neovisnosti u Škotskoj nacionalnoj stranci (SNP) kaže kako je to dokaz da se zemlja mora osloboditi kontrole Londona. “Jasno je da je neovisnost najbolji način kako bi Škotska imala useljeničku politiku prikladnu za svoje potrebe i da otvori vrata ljudima koji ovdje žele živjeti i raditi”, kaže za FT zastupnik SNP-a Kaukab Stewart.

Nakon izlaska iz Europske unije, Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo je imigracijski sustav temeljen na bodovima s ciljem privlačenja kvalificirane radne snage. Međutim, 62 posto Škota na referendumu o brexitu 2016. glasalo je za ostanak u EU, a premijerka Nicola Sturgeon kazala je kako bi ponovno pridruživanje EU-u i obnova slobode kretanja bila jedna od glavnih prednosti neovisnosti Škotske. Tamošnja vlada počela je prikupljati vlastite podatke o nedostatku radnika u važnim sektorima. Statistika pokazuje kako je do svibnja broj radnika iz EU-a u ugostiteljstvu pao 17,6 posto na godišnjoj razini. Udruga ugostitelja pak tvrdi kako se broj pozicija za koje se ne može naći radnika povećao sa 3558 u 2015. na sadašnjih 30.000.

“Što se tiče slike ruralnih područja, situacija je mnogo lošija”, kaže Leon Thompson, predsjednik škotske udruge ugostitelja. Slično istraživanje Nacionalne unije farmera Škotske pokazalo je kako 60 posto ispitanika u jugozapadnom dijelu zemlje ima problema sa zapošljavanjem.

Gdje je rješenje?

Dugoročni demografski trendovi sugeriraju kako će se situacija u budućnosti samo pogoršavati. Procjene pokazuju da će se broj stanovnika u Škotskoj početi smanjivati nakon 2028. te da će do 2045. pasti za 1,5 posto. Škotska će tako demografski najgore proći od sastavnica Ujedinjenog Kraljevstva. Naime, Engleska će do 2045. imati 6,7 posto stanovnika više, Wales 4,2, a Sjeverna Irska 2,3 posto više.

Međutim, vlada smatra kako depopulacija nije uzrokovana imigracijom, pa to ne može biti ni rješenje. Ono se treba tražiti u pokretačima promjena, kao što je izgradnja infrastrukture i stabilnih radnih mjesta. No, te su stvari u nadležnosti vlade u Londonu. Dužnosnici smatraju kako se dobar dio radnika iz EU-a koji su Otok napustili u vrijeme pandemije i epidemioloških ograničenja ne želi vratiti i zbog potonuća vrijednosti funte, ali i činjenice da je i u drugim dijelovima Europe velika potražnja za radnicima.

No, kriza s radnom snagom ne osjeća se samo u zabačenijim dijelovima Škotske. U okolici grada St Andrewsa poduzetnici tvrde kako su zabrinuti zbog skorašnjeg odlaska kvalificiranih radnika u mirovinu. Primjerice, prosječna starost mesara je iznad 60 godina. Poduzetnici tvrde kako je teško zaposliti i zadržati mlađe radnike i zbog nedostatka financijski povoljnog stanovanja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost