Danska je između "čekića i nakovnja" zbog davanja dozvole za trasu plinovoda Sjeverni tok 2.

Kako piše Reuters, danska vlada pod žestokim je pritiskom Rusije, Europske unije i SAD-a oko davanja "zelenog svjetla" za 9,5 milijardi eura vrijedan projekt koji će plin iz Rusije dnom Baltičkog mora dovoditi do Njemačke. Švedska i Finska već su dale odobrenje da 1225 kilometara duga trasa Sjevernog toka 2 prođu njihovim isključivim ekonomskim pojasom.

Međutim, Danska mora odobriti da 139 kilometara trase prođe njezinim teritorijalnim vodama. Odluka iz Kopenhagena očekivala se do proljeća, ali ju je vlada odgodila kako bi dodatno proučila sigurnosne implikacije. Danska nevoljkost najviše na ruku ide službenom Washingtonu koji smatra da će Sjeverni tok 2 ojačati rusku projekciju moći u Europi.

Slično misle i istočne članice EU-a smatrajući da će plinovod koji će dopremati 55 milijuna prostornih metara plina godišnje povećati europsku ovisnost o tom energentu iz Rusije. Projektu se protivi i oporba u danskom parlamentu.

Danski veto zaoštrio bi odnose te države s Rusijom i Njemačkom koja u jeftinom ruskom plinu traži zamjenu za opadajuću proizvodnju u Nizozemskoj. "Ovdje se na radi samo o plinu; to je najvažnija vanjskopolitička odluka u Danskoj od Hladnog rata", ocjenjuje Hans Mouritzen s Danskog instituta za međunarodne studije.

Promjena rute stajala bi navodno manje od pet posto od ukupne vrijednosti investicije, odnosno 475 milijuna eura.