Čini se da je američki pritisak na Kubu ušla u novu fazu, onu koja postavlja ozbiljna pitanja o konačnom cilju Trumpove administracije za komunistički karipski otok.

Ministarstvo pravosuđa u srijedu je podignulo optužnicu protiv bivšeg kubanskog predsjednika Raula Castra, optužujući ga za ubojstvo prilikom obaranja dva zrakoplova 1996. Castro, danas 94-godišnjak, bio je ministar obrane u vrijeme incidenta.

Velika moć prezimena Castro

Taj potez, koji je uslijedio 20. svibnja – simbolički važan datum koji se priznaje kao službeni rođendan Republike Kube – označio je jednu od najoštrijih eskalacija napetosti između Washingtona i Havane u zadnje vrijeme.

Direktor FBI-a Kash Patel opisao je optužnicu protiv Castra i petero drugih kao “veliki korak prema odgovornosti”, piše CNBC. Ta mjera dio je šireg napora predsjednika Donalda Trumpa da konačno, nakon dugih desetljeća, provede promjenu režima na Kubi. Strategija uključuje i nedavno pooštravanje ekonomskih sankcija i pritisak za provedbu naftne blokade na otoku od siječnja.

Sve te mjere izazvale su pogoršanje ekonomske krize i ostavile Kubu pred najvećim testom od raspada Sovjetskog Saveza. Kubanski ministar energetike Vicente de la O’Lévy prošli je tjedan izjavio da je otok ostao bez nafte i dizela, opisujući situaciju u zemlji kao “izuzetno napetu”. Neki kubanski dužnosnici upozorili su na moguću američku vojnu intervenciju posljednjih tjedana.

To dolazi nakon što su neki mediji izvijestili da je Kuba navodno nagomilala više od 300 vojnih dronova iz Rusije i Irana za potencijalnu upotrebu protiv američkih ciljeva te da Trumpova administracija provodi obavještajne letove uz obalu Kube – što preslikava obrazac koji se pojavio u pripremi za američke vojne operacije u Venezueli i Iranu.

Antonio Kapcia, profesor latinoameričke povijesti na britanskom Sveučilištu Nottingham, rekao je da je sumnjao da se na američkoj strani ozbiljno razmatra izravna vojna akcija. Međutim, na Kubi je država oduvijek ozbiljno shvaćala vojnu prijetnju i pripremala se za nju, rekao je Kapcia za CNBC.

“Pentagon je zasigurno dugo smatrao da bi vojna akcija rezultirala neprihvatljivim razmjerima američkim vojnim žrtvama. Čini se da je to razlog zašto SAD igra toplo-hladno oko Kube – ‘potajni’ pregovori u jednoj minuti, a prijetnje trenutačnom akcijom u sljedećoj”, rekao je Kapcia.

promo

Zeleni pojas donosi hlad: Škole, bolnice i zajednice u novom valu ozelenjivanja

AI agenti

Kompanije ulažu u AI, ali rijetke znaju kako ga pretvoriti u stvarnu poslovnu vrijednost

“Do sada je Trump otvoreno govorio o nastavku korištenja ekonomskih mjera za gušenje komunističkog sustava, i to je svakako ono što on radi – to je jeftinije od rata i svakako otežava život običnim Kubancima”, dodao je. Američki državni tajnik Marco Rubio u četvrtak je rekao da Kuba predstavlja “prijetnju nacionalnoj sigurnosti” za SAD te je sugerirao da izgledi za mirovni sporazum s Havanom “nisu visoki”.

Kao odgovor, kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodríguez Parrilla opisao je Rubiove komentare kao “laži” i porekao da Havana predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a. Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel u srijedu je odbacio optužnicu protiv Castra, rekavši na društvenim mrežama da je to “politički manevar, lišen ikakve pravne osnove, čiji je jedini cilj potkrijepiti izmišljeni dosje koji koriste za opravdavanje ludosti vojne agresije na Kubu”.

Ranije prošlog tjedna, Díaz-Canel je rekao da su američke prijetnje vojnom agresijom protiv Havane dobro poznate, dodajući da bi, ako bi se ostvarile, “to izazvalo krvoproliće s nesagledivim posljedicama”. Samo da na kratko objasnimo Kubu. Kao i mnoge zemlje, Kuba ima predsjednika i premijera, ali njome upravlja jedinstvena hijerarhija. Ta hijerarhija i dalje uključuje jedno od najpoznatijih prezime koja su došla iz karipske regije: Castro. Vođe kubanske Komunističke partije smatraju se nasljednicima Fidela Castra i Kubanske revolucije iz 1959. godine koja je svrgnula proameričkog diktatora Fulgencija Batistu i uspostavila “antiimperijalizam” kao obilježje otočne vlade u sljedećim desetljećima.

Iz tog razloga smatraju da je američka optužnica protiv bivšeg predsjednika Raúla Castra namjerni udarac protiv vodeće figure kubanskog jednopartijskog komunističkog sustava. Raúl – koji s gotovo 95 godina nosi službenu titulu “Vođa kubanske revolucije” – bio je predsjednik Kube između 2008. i 2018. godine. Istaknuti stranački aparatčik Miguel Díaz-Canel trenutačno obnaša i kubansku predsjedničku dužnost i vodi Komunističku partiju, ali prezime obitelji Castro još uvijek predstavlja stvarnu moć na otoku i uživa poštovanje među vojnim i sigurnosnim službama.

Vratimo se sada aktualnom razvoju događaja. Trump je nedavno govorio o mogućnosti “prijateljskog preuzimanja” Kube i rekao da bi Bijela kuća mogla usmjeriti pogled na Havanu nakon rata s Iranom. Američki predsjednik također je rekao da može učiniti što god želi sa zemljom, dodajući da misli da će imati “čast preuzeti Kubu”. Robert Munks, voditelj istraživanja za Ameriku u tvrtki za istraživanje rizika Verisk Maplecroft, rekao je da, iako točne namjere Trumpove administracije ostaju nejasne, trenutačni stav Washingtona manje ukazuje na neizbježan izravan sukob, a više na to da pritisak obavi posao.

Blokada diktira život

Najveći egzistencijalni rizik za Kubu nije strana intervencija, “već hoće li država moći držati svjetla upaljena dovoljno dugo da ostane pod kontrolom”, rekao je Munks za CNBC. “Iako će sigurnosne snage vjerojatno držati nemire pod kontrolom u kratkom roku, postoji potencijal za ozbiljnu nestabilnost jer daljnja nestašica energenata vodila do još veće nestašice hrane i vode”, rekao je Munks.

“Eskalirajuća humanitarna kriza na Kubi postaje neizvjesnost koja bi mogla prisiliti bilo koju stranu na improvizirane poteze”, nastavio je. “Možemo očekivati dolazak još pomoći iz regionalnih zemalja poput Meksika i Urugvaja, ali američka blokada će i dalje diktirati svakodnevan život običnih Kubanaca.”

Alexander B. Gray, viši suradnik u Scowcroft Centru za strategiju i sigurnost Atlantskog vijeća, rekao je da je krajnji cilj Trumpove administracije za Kubu jasan. “To je oslabiti Castrov režim i stvoriti uvjete za unutarnje promjene u srednjoročnom razdoblju koje bi se bolje uskladile s američkim interesima”, rekao je Gray u bilješci objavljenoj u srijedu.