Dok sukob SAD-a i Izraela s Iranom gura globalnu ekonomiju u krizu, zatvaranje Hormuškog tjesnaca stvorilo je priliku za enormnu zaradu. Određeni sektori, poput naftne industrije, bankarstva i obrane, bilježe rekordne profite usred sveopće neizvjesnosti, piše Klix.

crni scenarij

MMF je imao tri scenarija za globalnu krizu – najgori je već počeo

Dok kućanstva i tvrtke diljem svijeta zbrajaju goleme troškove američko-izraelskog rata u Iranu, koji ulazi u treći mjesec, neke kompanije umjesto toga broje nezapamćene profite. Globalna neizvjesnost potaknuta sukobom i posljedično zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključne rute za transport gotovo petine svjetske nafte i plina, dramatično su povećali troškove života i teško pogodili proračune firmi, obitelji i vlada. Krhko primirje između SAD-a i Irana stalno je pod znakom pitanja zbog obnovljenih sukoba, što drži cijene nafte iznad 100 dolara po barelu.

U takvom okruženju, dok su jedni gurnuti na rub egzistencije, drugi – čije je poslovanje profitabilnije u ratnim uvjetima – ostvarili su povijesne zarade.

Najveći ekonomski utjecaj rata do sada je nagli porast cijena energije. Budući da su isporuke kroz Hormuški tjesnac efektivno zaustavljene krajem veljače, energetska tržišta ušla su u razdoblje ekstremne volatilnosti. To je stvorilo idealne uvjete za neke od najvećih svjetskih naftnih i plinskih kompanija.

Shell je nadmašio sva očekivanja analitičara izvijestivši o rastu profita u prvom kvartalu na 6,92 milijarde dolara. Francuski TotalEnergies zabilježio je rast profita za gotovo trećinu, na 5,4 milijarde dolara, dok je britanski BP više nego udvostručio svoj profit na 3,2 milijarde dolara. Američki divovi ExxonMobil i Chevron također su nadmašili predviđanja.

Prema jednoj analizi, prvih sto naftnih i plinskih kompanija na svijetu je u prvom mjesecu rata ostvarivalo više od 30 milijuna dolara po satu u izvanrednim profitima.

Uz energetski sektor, i velike banke su među najvećim dobitnicima. Nestabilnost na tržištima kapitala i energenata idealno je okruženje za njihove trgovačke odjele. Tako je trgovački odjel banke JP Morgan ostvario rekordnih 11,6 milijardi dolara prihoda u prva tri mjeseca 2026. godine, što je banci pomoglo da ostvari drugi najveći kvartalni profit u svojoj povijesti.

Sveukupno, „Velika šestorka” – JP Morgan, Bank of America, Morgan Stanley, Citigroup, Goldman Sachs i Wells Fargo – prijavila je zajednički profit od 47,7 milijardi dolara za prva tri mjeseca 2026. godine.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Jedan od najizravnijih korisnika bilo kojeg sukoba je obrambeni sektor. „Sukob je pojačao nedostatke u sposobnostima protuzračne obrane, ubrzavajući ulaganja u raketnu obranu, sustave za suzbijanje dronova i vojnu opremu širom Europe i SAD-a”, rekla je za BBC Emily Sawicz, analitičarka u tvrtki RSM UK.

Vodeće američke obrambene tvrtke poput Lockheed Martina, RTX-a, Northrop Grummana i Boeinga bilježe snažan rast cijena dionica i potpisuju nove ugovore vrijedne milijarde dolara. Lockheed Martin je značajno povećao proizvodnju svojih proturaketnih sustava Patriot PAC-3 i THAAD, za kojima je potražnja eksplodirala.

Neočekivani dobitnici i dugoročne posljedice

Iako se na prvu čini kontradiktornim, trenutni sukob potaknuo je i rast u sektoru obnovljivih izvora energije. Kriza je istaknula globalnu ovisnost o fosilnim gorivima te ubrzala razmišljanja o energetskoj tranziciji.

Tvrtka NextEra Energy sa sjedištem na Floridi bilježi rast dionica od 17 posto ove godine. Danski divovi u području energije vjetra, Vestas i Orsted, prijavili su nagli porast profita. U Velikoj Britaniji, Octopus Energy izvijestio je o porastu prodaje solarnih panela za čak 50 posto od kraja veljače. Visoke cijene benzina istovremeno su povećale potražnju za električnim vozilima, a tu priliku posebno koriste kineski proizvođači.

Kriza je potaknula i val kibernetičkih napada, gdje hakerske skupine povezane s Iranom ciljaju kritičnu infrastrukturu u SAD-u i savezničkim zemljama, što je dovelo do povećanog ulaganja u tvrtke za kibernetičku sigurnost. Dok pojedine kompanije ostvaruju rekordne zarade, Svjetska trgovinska organizacija već predviđa smanjenje rasta globalnog BDP-a ako cijene energenata ostanu na visokim razinama.