Premda su cijene nafte posljednjih dana oslabile zbog očekivanja mogućeg dogovora između Sjedinjenih Država i Irana, vodeći ljudi energetske industrije upozoravaju da tržište tek treba osjetiti puni učinak tromjesečnog sukoba koji je poremetio globalne tokove opskrbe energentima.

Glavni izvršni direktor Chevrona Mike Wirth procjenjuje da će tijekom lipnja i srpnja pritisci na rast cijena nafte postati znatno izraženiji jer se globalne zalihe postupno smanjuju, prenosi njegove riječi Financial Times. Prema njegovim riječima, tržište je do sada uspijevalo apsorbirati poremećaje zahvaljujući relativno visokim zalihama sirove nafte, intervencijama iz američkih strateških rezervi te nastavku isporuka iz zemalja pod sankcijama poput Irana, Rusije i Venezuele. No ti zaštitni mehanizmi sve su slabiji.

Nafta pala 10 posto

“Amortizeri tržišta postupno nestaju”, upozorio je Wirth na investicijskoj konferenciji u organizaciji banke Bernstein prošli tjedan, istaknuvši da je sposobnost tržišta da podnese neravnotežu između ponude i potražnje danas znatno manja nego na početku krize.

“Tijekom sljedećih nekoliko tjedana vjerojatno ćemo vidjeti kako se ti pritisci izravnije prelijevaju na fizičke cijene, a očekujem i dodatni uzlazni pritisak kako budemo ulazili u lipanj, a svakako i u srpanj”, rekao je Wirth.

Njegove izjave dolaze nakon što je cijena nafte Brent u posljednjih tjedan dana pala oko deset posto, ponajviše zbog optimizma da bi Washington i Teheran mogli postići sporazum kojim bi se okončao sukob i omogućilo ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca. Riječ je o jednom od najvažnijih energetskih koridora na svijetu kroz koji prolazi približno petina globalnog transporta sirove nafte.

Unatoč optimizmu na financijskim tržištima, sve više analitičara i čelnika energetskih kompanija smatra da bi posljedice sukoba mogle biti dugotrajnije. Rat je s tržišta uklonio između 12 i 13 milijuna barela nafte dnevno, a povratak na prijašnje razine opskrbe mogao bi trajati mjesecima.

Slične procjene iznio je i čelnik državne naftne kompanije Abu Dhabija Adnoc, Sultan al-Jaber, koji smatra da čak ni u slučaju brzog političkog rješenja normalizacija prometa kroz Hormuški tjesnac neće biti brza. Prema njegovoj procjeni, za povratak na razinu od 80 posto prijeratnog prometa bit će potrebna najmanje četiri mjeseca, dok bi potpuna normalizacija mogla uslijediti tek tijekom 2027. godine.

Oštećena infrastruktura

Dodatni problem predstavljaju velika oštećenja energetske infrastrukture na Bliskom istoku. Troškovi obnove naftnih i plinskih postrojenja mogli bi dosegnuti desetke milijardi dolara, što će dodatno povećati troškove proizvodnje i transporta energenata.

koliko dobro znamo što ne znamo

‘Ne gubite novac zbog loših odluka. Gubite ga jer ne znate da su loše.’

Nova valuta

Više nije dovoljno samo štedjeti: Tvrtke sada na energiji žele i zarađivati

Wirth očekuje da će aktualna kriza promijeniti i pristup vlada energetskoj sigurnosti. Mnoge će zemlje, smatra, nakon iskustava pandemije, rata u Ukrajini i sukoba s Iranom nastojati povećati strateške rezerve nafte kako bi bile otpornije na poremećaje u budućnosti. Takva politika značila bi dodatnu potražnju na tržištu i novi pritisak na rast cijena.

Ipak, upozorava da postoji i suprotan rizik. Ako visoke cijene energije potraju predugo, mogle bi usporiti gospodarsku aktivnost ili čak gurnuti pojedina gospodarstva u recesiju. U tom bi slučaju slabljenje potražnje moglo djelomično ublažiti rast cijena nafte.