Ruski bankovni div Sberbank preoteo je u ožujku Rosneftu titulu najveće ruske kompanije a nakon dobrih prošlogodišnjih rezultata spremaju se zahvatiti i druge sektore gospodarstva, piše Reuters.

Sberbank je danas najveća ruska kompanija po tržišnoj kapitalizaciji a drže i trećinu bankovnih depozita u Rusiji, što je u većini zapadnih gospodarstava nezamislivo, napominje Reuters.

Nekadašnja štedna banka iz vremena Sovjetskog Saveza još je u većinskom vlasništvu ruske središnje banke a na čelu joj je saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Unatoč ekonomskoj krizi i zapadnim sankcijama Rusiji Sberbank uspješno posluje i prošle su godine dodatno povećali tržišni udio nauštrb konkurencije, ostvarivši rekordnih 9,5 milijardi dolara dobiti.

Sada žele iskoristiti dalekosežni utjecaj i prodavati klijentima u svih 11 vremenskih zona u Rusiji svakodnevne usluge poput onih iz sektora obrazovanja i zdravstvene skrbi. I naplaćivati proviziju za usluge koje neće sami pružati.

Planiraju također proširiti ponudu investicijskih proizvoda a od sredine travnja zajedno s bankom VTB prodavat će građanima i državne obveznice.

Rusija se time namjerava izravno zaduživati kod građana kojima će obveznice biti prilika za štednju i ulaganje i alternativa držanju novca u banci.

Minimalni iznos za kupnju obveznica bit će 30 tisuća rubalja (516,82 dolara) a maksimalni 15 milijuna rubalja po osobi, kazao je prošlog tjedna prilikom predstavljanja programa ravnatelj uprave za javni dug u ministarstvu financija Konstantin Viškovski.

vrhunska prilika

Vrijedna lokacija uz Neretvu traži novog vlasnika, Grad Opuzen objavio natječaj

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

Ove godine u ministarstvu namjeravaju izdati do 30 milijardi rubalja trogodišnjih obveznica, uz kamatu od 8,5 posto i kupone koji će se isplaćivati svakih šest mjeseci. Prihod od tih obveznica neće se oporezivati a u ministarstvu namjeravaju izdavati nove dužničke papire svakih šest mjeseci.

Sberbank će takvim aktivnostima produbiti utjecaj nad ključnim sektorima gospodarstva u sklopu nastojanja da smanji ovisnost o prihodima od kamata.

"Moramo smisliti način da povećamo naknade i provizije", kaže za Reuters financijski direktor Sberbanka Aleksander Morozov. "Moramo misliti na buduće okruženje niskih kamatnih stopa." 

U banci ne navode podobne informacije o nebankovnim uslugama koje namjeravaju pružati jer su planovi "financijskog ekosustava" još u povojima.

Domaći su projekti postali prioritet Sberbanka nakon što su zapadne sankcije osujetile njihove ambicije o širenju u inozemstvu budući da su ih klijenti počeli zaobilaziti u strahu od kršenja kaznenih mjera.

U Sberbanku također namjeravaju ojačati financijsku poziciju zatvaranjem većeg broja ogranaka – povrh već zatvorenih 1.300 u prošloj godini – i prebacivanjem klijenata na internetsko poslovanje. Izvršni direktor German Gref kazao je da bi 2025. godine mogli imati upola manje zaposlenih u odnosu na sadašnjih 330 tisuća.