Sankcije koje su SAD i nekoliko zapadnih država uveli Rusiji zbog priznavanja neovisnosti dviju odmetnutih ukrajinskih regija najblaže rečeno su simbolične, no najveće žrtve mogle bi biti austrijske i talijanske banke.

U jednoj od najvećih sigurnosnih kriza od 2. svjetskog rata SAD, Europska unija, Velika Britanija, Australija, Kanada i Japan objavili su planove sankcija kojima će ciljati ruske banke i njihovo poslovanje u inozemstvu te kremaljsku elitu, a Njemačka je zaustavila proces aktivacije plinovoda Sjeverni tok 2.

Samo jedna važna banka
Paket sankcija obuhvaća i sve članove donjeg doma ruskog parlamenta koji su glasali za priznanje odcijepljenih regija. Britanija je uvela sankcije Genadiju Timčenku i još dvojici milijardera koji su bliski povezani s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, te protiv pet banaka – Rosija, IS Bank, GenBank, Promsvjazbank i Crnomorska banka.

Međutim, učinak sankcija vjerojatno će biti minimalan, piše Reuters. Naime, radi se o relativno malim bankama i samo je vojna banka Promsvjazbank na popisu važnih kreditnih institucija ruske središnje banke.

Banka Rosija već je pod američkim sankcijama od 2014. zbog bliskih veza s dužnosnicima Kremlja. I Washington je uveo sankcije Promsvjazbanki te VEB banci.

SAD je također pojačao ograničenja za ruski državni dug. Ministarstvo financija SAD-a priopćilo je da proširuje postojeće zabrane na sudjelovanje na sekundarnom tržištu za obveznice koje su nakon 1. ožujka izdale ruska središnja banka i drugi subjekti.

Američki predsjednik Joe Biden objasnio je da to da znači da ruska vlada neće imati pristupa financiranju na Zapadu. No, valja podsjetiti kako je američkim investitorima zabranjeno kupovati novoizdane ruske državne obveznice denominirane u dolaru još od 2014. godine.

Od 2019. američke banke ne smiju kupovati na primarnom tržištu ruski dug u stranoj valuti, a od prošle godine i onaj denominiran u rubljama.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Poruka Amerika (investitorima) je jasna – ne želimo da držite rusku imovinu”, komentirao je Tim Ash, stariji analitičar za rastuća tržišta u BlueBay Asset Managementu. Ash smatra da će idući američki korak biti potpuna zabrana ulaganja u sva obveznička izdanja Rusije. Ipak, sve to sugerira da će učinak sadašnjih sankcija biti minimalan.

Velike ruske banke duboko su integrirane u globalni financijski sustav, što znači da se sankcije najvećim institucijama mogu osjetiti daleko izvan granica zemlje.

Mjere usmjerene na banke još nisu tako opsežne kao one koje su uvedene nakon ruske aneksije Krima 2014., iako su mnoge od tih sankcija i dalje na snazi. Analitičari kažu da su ruske institucije sposobnije nositi se s ograničenim sankcijama nego prije osam godina, a ruske državne banke smanjile su svoju izloženost zapadnim tržištima.

Većina u euru i zlatu
Rusija se od 2014. udaljila od američkih državnih obveznica i dolara, pa euro i zlato čine veći dio ruskih rezervi, prema siječanjskom izvješću Instituta za međunarodne financije. Rusija također ima snažan makroekonomski temelj obrane, uključujući velike valutne rezerve od 635 milijardi dolara, cijene nafte blizu 100 dolara po barelu i nizak omjer duga i BDP-a od 18 posto u 2021.

Elina Ribakova, analitičarka Instituta za međunarodne financije ističe kako stranci drže 64 milijarde dolara ruskog duga, a ruske banke imaju višak likvidnosti od 11 milijardi dolara koje mogu iskoristiti za kupnju obveznica ako strani ulagači odu s tržišta.

Iako su financijske potrebe ruske vlade prilično niske, svega 1,5 posto vrijednosti BDP-a, ograničenja za strane ulagače mogu podignuti prinose na ruske obveznice i tako poskupiti troškove zaduživanja Kremlja, ocjenjuje analitičar JPMorgan banke Jahangir Aziz.

Ono čega se banke u regiji i zapadni vjerovnici najviše boje jest mogućnost da Rusiji bude zabranjen pristup široko korištenom globalnom platnom sustavu SWIFT, koji koristi više od 11.000 financijskih institucija u više od 200 zemalja.

Takav bi potez teško pogodio ruske banke, ali bi zabrana korištenja SWIFT-a otežala europskim vjerovnicima da vrate svoj novac, a Rusija već stvara alternativni sustav plaćanja. Podaci Banke za međunarodna poravnanja (BIS) pokazuju da europski zajmodavci drže lavovski dio od gotovo 30 milijardi dolara izloženosti stranih banaka Rusiji.

Europske banke, osobito one u Austriji, Italiji i Francuskoj, najviše su izložene Rusiji i bile su u stanju pripravnosti ako vlade uvedu nove sankcije.

Prema podacima BIS-a, sve talijanske i francuske banke imale su potraživanja od oko 25 milijardi dolara od Rusije u trećem tromjesečju 2021. Austrijske banke imale su 17,5 milijardi dolara., a američke, za usporedbu, 14,7 milijardi dolara.

Među najizloženijim zajmodavcima je austrijski Raiffeisen Bank International (RBI), koji ima velike operacije u Rusiji i Ukrajini. Vrijednost dionica te banke u utorak je pala za 7,5 posto. Mnoge su strane banke, međutim, značajno smanjile svoju izloženost Rusiji od 2014.