Američki predsjednik Donald Trump ponovno je potresao globalnu ekonomiju nametanjem oštrih carina na robu iz na desetke zemalja – ovaj put s većom odlučnošću da redefinira globalni trgovinski poredak upravo uoči isteka samopostavljenog roka za sklapanje novih trgovinskih sporazuma.

Kratak rok za pregovore

Službenim predsjedničkim dekretom, od 1. kolovoza 2025., američka administracija uvodi “recipročne” carinske stope u rasponu od deset do čak 41 posto na proizvode iz 69 trgovinskih partnera – među kojima su i Kanada, Brazil, Indija, Tajvan i Švicarska. Kanadska roba sada podliježe carini od 35 posto, Brazil čak 50 posto, Indija 25 posto, Tajvan 20 posto, a Švicarska 39 posto. Sve zemlje koje nisu eksplicitno navedene na popisu plaćaju osnovnu carinu od deset posto.

Trumpova trgovinska ofenziva dolazi nakon višekratnih odgoda i “ultimativnog roka” kojim je, prema ocjeni Reutersovih analitičara, uspostavio dinamičan pritisak na inozemne čelnike i tržišta. Uz tek nekoliko povlaštenih iznimaka, poput 90-dnevnog odgađanja carine od 30 posto na meksičku neautomobilsku i nemetalsku robu – dogovoreno telefonom s meksičkom predsjednicom Claudijom Sheinbaum – većini trgovinskih partnera ostavljen je kratak rok za pregovore ili će se suočiti s “kaznenim” carinama.

Novost u odnosu prema Kanadi je dodatno uvećanje carine na robu povezanu s fentanyl krizom: sada iznosi 35 posto, što je Trump opravdao “kanadskim neuspjehom u zaustavljanju protoka nedopuštenih narkotika prema SAD-u”, dok je kanadski premijer Mark Carney najavio borbu “za zaštitu kanadskih radnih mjesta i diversifikaciju izvoza”. S druge strane, Meksiko je, zbog spremnosti na nove pregovore i ukidanje netarifnih barijera, izbjegao trenutačno povećanje. Ipak, meksički čelik, aluminij i bakar i dalje zadržavaju 50-postotne carine, dok automobili i roba koja ne udovoljava pravilima USMCA dogovora, ostaju pod 25-postotnim carinskim opterećenjem.

Indija je suočena s carinom od najmanje 25 posto nakon neuspjeha pregovora o pristupu američkoga poljoprivrednog sektora indijskom tržištu, uz dodatno neodređeno penaliziranje zbog kupnje ruske nafte. Indijska vlada zauzela je žestok stav u obrani vlastitoga poljoprivrednog sektora, u kojem radi više od 40 posto stanovništva. Brazil je, pak, pod udarom najviše carinske stope od 50 posto, što su brazilski dužnosnici ocijenili izravnim odgovorom na progone bivšeg predsjednika Bolsonara, Trumpova političkog saveznika.

Zbog ovisnosti o američkom tržištu iz carina su isključene odabrane sektorske robe, poput zrakoplova, energije i sokova, kako bi se umanjile negativne posljedice na ključne sektore. Odjek tržišta na novu carinsku realnost bio je “prigušeniji” nego kod inicijalnih najava u travnju, komentiraju Reuters i analitičari Financial Timesa. Iako su dionice u Aziji zabilježile pad, nije došlo do masovne prodaje kao u travnju, što upućuje na to da su sudionici tržišta djelomično unaprijed ukalkulirali razinu neizvjesnosti. Ipak, prema podacima američkog Ministarstva trgovine, cijene potrošačkih dobara u SAD-u, posebno kućanske i rekreativne opreme te odjeće i obuće nezaustavljivo rastu.

U geopolitičkom i pravnom smislu, Hamilton Davies iz Financial Timesa naglašava da usvajanje carina pod krinkom izvanrednih ovlasti – pozivajući se na “međunarodne ekonomske izvanredne mjere iz 1977.” – izlaže američku administraciju sve snažnijim pravnim izazovima na domaćim i međunarodnim sudovima. Sud EU-a i sudovi savezne države Washington već preispituju Trumpova ovlaštenja – što bi, prema pisanju američkog The Economista, moglo dodatno fragmentirati globalni sustav trgovinskih pravila.

Električni iskorak

Kompaktni električni modeli sve ozbiljnije ulaze u svakodnevicu europskih vozača

Problemi s likvidnošću

Zašto kašnjenje u naplati najviše pogađa tvrtke koje rastu?

Povijesni iskorak

Sve to odvija se u sjeni još nedefiniranoga trgovinskog sporazuma s Kinom, za koji je dokumentirano da ostaje “na čekanju” do 12. kolovoza, nakon prijašnjih preliminarnih dogovora o zaustavljanju carinske spirale i ukidanju zabrane izvoza rijetkih sirovina. Američki dužnosnici tvrde da je napredak vidljiv, ali i naglašavaju kako “daljnji dogovori tek predstoje”.

Prema ocjenama analitičara iz Financial Timesa, Bloomberg Newsa i Reutersa, najnoviji val američkih carina nosi rizik od slabljenja povjerenja u američku predvidljivost kao trgovinskog partnera te potiče potrošačku inflaciju lančanim rastom ulaznih troškova. Dok državna administracija na čelu s Trumpom ustraje na retorici nacionalnog ponosa i ekonomskog suvereniteta, tržišta i saveznici pokušavaju razumjeti posljedice novoga trgovinskog pravila neizvjesnosti – svakako obilježavajući ovo razdoblje kao povijesni iskorak s neizvjesnim završetkom.