Sjedinjene Države odlučile su u utorak privremeno obustaviti vojnu pomoć Ukrajini, čime predsjednik SAD-a Donald Trump želi povećati pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kako bi pristao na veće ustupke za mirovni sporazum. Ovo nije prvi put da SAD zaustavlja vojnu pomoć.

Republikanci u Kongresu blokirali su najveći paket američke vojne pomoći Ukrajini i u ljeto 2023., dok je predsjednik bio Joe Biden. Tada je Ukrajina jedva uspjela preživjeti s postojećim zalihama streljiva, zahvaljujući europskoj pomoći.

Kongres je konačno odobrio paket pomoći vrijedan 60 milijardi dolara u proljeće 2024., i to u posljednjem trenutku – Ukrajina se tada borila protiv obnovljene ruske ofenzive na Harkiv. Dolazak odgođenog američkog oružja pomogao je preokrenuti situaciju na bojištu. Kao i 2024., moglo bi proći nekoliko mjeseci prije nego što Ukrajina osjeti pune posljedice prekida američke pomoći, barem kada je riječ o streljivu i vojnoj opremi.

Brzi odgovor EU-a
Europa sada Ukrajini osigurava gotovo 60 posto ukupne pomoći, što je više nego SAD. Ipak, američka vojna podrška i dalje je od ključne važnosti jer ukrajinska vojna moć uvelike ovisi o sofisticiranim američkim sustavima protuzračne obrane – poput Patriot baterija i NASAMS-a, razvijenih u suradnji s Norveškom.

SAD je Ukrajini omogućio izvođenje napada na velike udaljenosti – koristeći HIMARS i ATACMS rakete, a tu je i Muskova Starlink satelitska mreža koja se koristi za prijenos najnovijih podataka s bojišta, a ključna je i za koordinaciju napada topovima i dronovima. Nitko ne može parirati SAD-u i u pogledu svemirske špijunaže, prikupljanja obavještajnih podataka i komunikacija.

Samo nekoliko sati kasnije nakon objave prekida vojne pomoći SAD-a, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u pismu čelnicima država članica EU-a je istaknula kako su u novom geopolitičkom kontekstu pred Europom dva puta kojima može krenuti. “Prvi je da kroz ovo razdoblje prođemo usvajajući menadžerski pristup koji nam omogućava da djelujemo na situaciju na terenu, u Ukrajini ili drugdje, fragmentarno ili postupno.

Drugi je da iskoristimo priliku, da mobiliziramo goleme resurse koje Europa ima, da prizovemo naš kolektivni duh za obranu demokracije. Vjerujem da je ova druga opcija naš jedini izbor. To je na kraju krajeva naša svrha”, piše Von der Leyen. Predsjednica Komisije kaže da je za drugu opciju potrebno osloboditi europski industrijski i proizvodni kapacitet i usmjeriti ga na sigurnost.

“Sigurnost je ono na čemu počiva naš prosperitet i ovisi naša sloboda. Zato moramo uspostaviti snagu odvraćanja protiv onih koji nam pokušavaju nanijeti štetu”, napisala je Von der Leyen i dodala da je temelji na kojima je izgrađen cijeli poslijeratni europski politički i ekonomski poredak uzdrman je do srži.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“A kada je europski poredak uzdrman povijest nas uči da cijeli međunarodni sustav može biti destabiliziran”, smatra predsjednica Komisije koja je u pismu i iznijela plan za ponovno naoružavanje Europe u pet točaka koji bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura. Predložila je da države članice EU mogu koristiti do 150 milijardi eura u zajmovima kao dio petodijelnog plana za jačanje obrambenih kapaciteta.

“Europa je spremna značajno povećati obrambenu potrošnju – kako bi odgovorila na hitnu potrebu djelovanja i podržala Ukrajinu, ali i kako bi dugoročno preuzela veću odgovornost za vlastitu sigurnost”, izjavila je Von der Leyen i najavila da će Komisija aktivirati klauzulu o izuzeću nacionalnih proračuna, prema kojoj se vojna potrošnja neće uračunavati u mehanizam sankcioniranja EU za prekoračenje proračunskih ograničenja.

Lideri EU-a trebali bi raspravljati o predloženom obrambenom paketu na izvanrednom summitu u Bruxellesu u četvrtak na kojem bi trebao biti prisutan i Volodimir Zelenski.

Kineske carine SAD-u
Dok se Europa priprema za naoružavanje, Kina je odlučila uzvratiti SAD-u zbog udvostručenja carina na kineski uvoz s 10 na 20 posto. Kinesko ministarstvo trgovine priopćilo je da će 10. ožujka uvesti carine od 15 posto na piletinu, pšenicu, kukuruz i pamuk iz Sjedinjenih Država.

Ostali poljoprivredni proizvodi, uključujući soju, svinjetinu i govedinu, bit će podvrgnute dodatnoj carini od 10 posto. Kina je najavila i da će više američkih tvrtki biti dodano na popis nepouzdanih poslovnih subjekata, što bi moglo dovesti do ograničenja ili potpune zabrane poslovanja u Kini.