Čin agresije koji je predstavljao stvarnu prijetnju sigurnosti građana… Tako je Poljska nazvala upad najmanje 19 ruskih dronova koji su u srijedu narušili njezin zračni prostor tijekom napada na položaje u zapadnom dijelu Ukrajine. Poljska vojska je dronove koji su predstavljali izravnu prijetnju srušila, i to je i prvi put da je neka država članica NATO-a ispalila vatru od početka rata u Ukrajini 2022. godine. Nakon što su radari detektirali više dronova, građani su pozvani da ne izlaze iz kuća, posebno ne u regijama Podlaskie, Mazowieckie i Lublin koje su bile najugroženije. Obustavljeni su letovi na zračnim lukama, a oko 12.000 policajaca poslano je u potragu za ostacima srušenih letjelica. Jedan je dron pao na kuću, no srećom, nije bilo ozlijeđenih.

Pokretanje formalne rasprave

Rusko Ministarstvo obrane tvrdi da su ciljevi napada postignuti i da niti jedan cilj na teritoriju Poljske nije bio planiran kao meta, te da domet ruskih bespilotnih letjelica korištenih u napadu ne prelazi 700 kilometara. Poljski predsjednik Karol Nawrocki najavio je da će u roku od 48 sati sazvati sastanak Vijeća nacionalne sigurnosti, a premijer Donald Tusk rekao je da je u stalnoj komunikaciji s glavnim tajnikom NATO-a, čija je Poljska članica, i saveznicima. U parlamentu je kazao da je to “najbliže otvorenom sukobu od Drugog svjetskog rata”, no dodao je kako nema razloga vjerovati da su na rubu rata. Europska unija upozorila je da se radi o najtežem kršenju europskog zračnog prostora od početka ruske invazije na Ukrajinu.

Pavel Muravjeika, zamjenik bjeloruskog ministra obrane, rekao je da su dronovi slučajno ušli u poljski zračni prostor zbog ometanja navigacijskih sustava. Nekoliko “izgubljenih” dronova je, tvrdi, oborila bjeloruska vojska iznad svog teritorija. Napomenuo je i da su pet sati, od 22 do 3 po hrvatskom vremenu, bili u kontaktu s Poljskom i Litvom i međusobno si dijelili informacije o zalutalim dronovima. Dronove su prvi uočili NATO-ovi sustavi protuzračne obrane Patriot, ali nisu ispaljivali rakete. Šef NATO-a Mark Rutte poručio je Putinu da zaustavi rat u Ukrajini i eskalaciju. “Okončajte rat u Ukrajini. Prestanite kršiti zračni prostor saveznika i znajte da smo spremni, da smo budni i da ćemo braniti svaki centimetar teritorija NATO-a”, Rutteova je poruka Kremlju. O tome je li upad dronova bilo namjeran ili slučajan, rekao je da je u tijeku procjena. Zahvalio je svim uključenim snagama u akciji u kojoj su sudjelovale Poljska, Nizozemska, Italija i Njemačka, a to je ujedno i prvi put da su se zrakoplovi NATO-a sukobili s potencijalnim prijetnjama u savezničkom zračnom prostoru, u Vrhovnom zapovjedništvu savezničkih snaga u Europi (SHAPE).

To je, kako je istaknuo premijer Tusk, prvi put od početka ruske invazije da letjelice nisu došle iz Ukrajine zbog pogrešaka ili manjih ruskih provokacija. “Prvi put značajan dio dronova došao je izravno iz Bjelorusije”, naglasio je Tusk. Prve su informacije govorile da se radi o dronovima tipa Gerbera koje službeno proizvode Rusi, no nije isključeno da se u Rusiji samo sastavljaju i da se neki dijelovi dovoze iz Kine, o čemu su svojedobno pisali ukrajinski mediji. Kasnije su se pojavile informacije da se možda radilo o iranskim dronovima Šahid-136 ili Geran-2. U srpnju ove godine zabilježen je jedan potvrđeni dron tipa Gerbera koji je ušao je u Litvu, koja je također članica NATO-a. “Imamo posla s provokacijom velikih razmjera. Spremni smo odbiti takve provokacije. Situacija je ozbiljna i nitko ne sumnja da se moramo pripremiti za različite scenarije”, rekao je poljski premijer i dodao da činjenica da su dronovi koji su predstavljali sigurnosnu prijetnju oboreni, mijenja političku situaciju.

Ruska državna novinska agencija RIA citirala je ruskog diplomata koji je optužbe o upadu nazvao “neutemeljenima” i rekao da Poljska nije dala nikakve dokaze da su oboreni dronovi ruskog podrijetla. Uz poljske avione F-16 u operaciji zaštite njezina zračnog prostora sudjelovali su i nizozemski F-35 te talijanski nadzorni zrakoplovi AWACS, objavio je Reuters pozivajući se na izvor iz NATO-a. Nizozemsko ministarstvo obrane već je prije najavilo da će njihovi zrakoplovi F-35 biti stacionirani u Poljskoj od 1. rujna radi tromjesečne misije zračnog patroliranja. Zacijelo nisu očekivali da morati rušiti ruske dronove.

NATO upad ruskih dronova ne tretira kao napad, čime bi se otvorilo pitanje treba li aktivirati članak 5. koji kaže da oružani napad na jednu ili više članica NATO-a u Europi ili Sjevernoj Americi treba smatrati napadom na sve njih pa će u tom slučaju pomoći napadnutoj zemlji članici, uključujući uporabu oružane sile. No, Poljska je pozvala na aktiviranje članka 4., koji propisuje da će se “potpisnice savjetovati kada god, prema mišljenju bilo koje od njih, bude ugrožen teritorijalni integritet, politička nezavisnost ili sigurnost bilo koje zemlje potpisnice”. Tusk je jučer najavio da će njegova zemlja formalno zatražiti aktiviranje članka 4. kao odgovor na kršenje zračnog prostora njegove zemlje. Za razliku od kolektivne obrane iz članka 5., članak 4. ne podrazumijeva vojnu akciju, već pokreće formalnu raspravu. Zapovjednik Artur Bilski, bivši časnik NATO-a, rekao je za poljski Radio ZET da rusko kršenje zračnog prostora znači da se “apsolutno treba primijeniti članak 4. Sjevernoatlantskog ugovora”.

Poruke solidarnosti

Upad ruskih dronova na poljski teritorij izazvao je brojne reakcije. Američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker poručio je da će Bijela kuća braniti svaki pedalj teritorija NATO-a. SAD će, dodao je, zajedno s partnerima nastaviti jačati obrambene kapacitete Saveza. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je Europska unija u potpunosti solidarna s Poljskom. Mađarski premijer Viktor Orbán dao je podršku Poljskoj. Češki premijer Petr Fiala kazao pak je kako je teško povjerovati da je noćni incident bio slučajnost. Njemačka je podržala odluku Poljske da se aktivira članak 4.

“Mračno, opasno vrijeme. I nama je pao dron ovdje kraj studentskog doma. To se zaboravilo. Poljska nam je saveznica. Ne bih dramatizirao, ali treba biti oprezan. To je proxy rat Amerike i Rusije i to će oni morati završiti”, komentirao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naveo je da je riječ o još jednom koraku eskalacije i “izuzetno opasnom presedanu za Europu”.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Tomislav Delinić, voditelj njemačke Zaklade Konrad Adenauer u Poljskoj, koja je bliska CDU-u smatra da je upad dronova povezan s velikom vježbom “Zapad 2025.” u zapadnoj Rusiji i Bjelorusiji koja traje od sutra do 16. rujna. “Rusija testira NATO-ovu reakciju u sklopu vježbe ‘Zapad’; visoka simbolička vrijednost, rizik od nenamjerne eskalacije”, sažeo je Delinić, koji predviđa “zahtjeve za jačanjem protuzračne obrane u Poljskoj”.