Iza milijuna turista koji svake godine posjećuju Maldive krije se i sve veći međunarodni trgovinski promet. Podaci koje je analizirao Wall Street Journal pokazuju da se preko zemlje prevozi velika količina robe koja može završiti na ruskom tržištu, uključujući i proizvode obuhvaćene zapadnim sankcijama.
Stotine milijuna dolara vrijedna roba koja podliježe sankcijama ili je namijenjena sankcioniranim ruskim tvrtkama prolazi kroz zračnu luku u glavnom gradu Maléu. Među njom su dijelovi za zrakoplove, elektroničke komponente i druga ograničena roba, od kojih dio ima dvojnu namjenu, odnosno može se koristiti i u civilne i u vojne svrhe.
Roba u Malé svakog jutra stiže komercijalnim letom Aeroflota, najveće ruske zrakoplovne kompanije. Lokalni posrednici povezani s logističkim tvrtkama koje posluju s Rusijom pomažu u carinskoj proceduri, nakon čega se roba ukrcava na letove prema Moskvi. Zrakoplovi se u rusku prijestolnicu vraćaju otprilike dva sata kasnije, prenosi Večernji list.
Po dolasku u Rusiju dio robe završava kod sankcioniranih kompanija, među kojima je i S7 Airlines, jedna od najvećih ruskih domaćih zrakoplovnih kompanija. Njezine tvrtke za održavanje posljednjih se godina suočavaju s problemima u nabavi zamjenskih dijelova za stariju flotu. Među robom koja je prolazila preko Maldiva nalaze se mikročipovi koji se mogu koristiti u civilnoj elektronici, ali i naprednim sustavima za navođenje projektila.
Tu su i optički instrumenti potrebni za satelite koji prate kretanje neprijateljskih postrojbi, kao i visokootporne zrakoplovne zakovice i vijci koji se mogu koristiti u komercijalnim zrakoplovima, ali i borbenim avionima te raketama dugog dometa.
Podaci o trgovini dodatno ukazuju na nagli porast prometa između Maldiva i Rusije nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Prema carinskim podacima Maldiva, izvoz u Rusiju između 2022. i 2025. bio je gotovo zanemariv – iznosio je oko 2300 dolara za tunu te 25 dolara za letke i brošure.
Istodobno, ruski podaci koje je prikupila američka istraživačka tvrtka Import Genius pokazuju da je ruski uvoz s Maldiva 2022. godine dosegnuo više od 630 milijuna dolara, u odnosu na manje od sedam milijuna dolara godinu ranije. U 2024. godini vrijednost je iznosila 160 milijuna dolara. William George, direktor istraživanja u Import Geniusu, upozorio je da ti podaci vjerojatno podcjenjuju stvarni opseg trgovine.
Ruske su vlasti, naime, tijekom 2024. počele ograničavati pristup dijelu podataka, a početkom 2025. potpuno su ga blokirale. Maldivi su za Rusiju zanimljivi i zbog snažnih gospodarskih veza. Rusi čine drugu najveću skupinu stranih turista na Maldivima, odmah nakon kineskih turista. Više od dva milijuna ljudi godišnje posjeti ovaj arhipelag, koji se sastoji od više od tisuću otoka.
Maldivska zračna luka pritom ima i izravan financijski interes od povećanog teretnog prometa. Maldives Airports Company, državna kompanija koja upravlja zračnom lukom, ostvarila je 2024. rekordnu dobit i postala najprofitabilnija državna tvrtka u zemlji. Prihod ostvaruje naplatom naknada za rukovanje i komercijalnih pristojbi za teret te preprodajom goriva.
Sustav funkcionira tako da roba često uopće formalno ne ulazi na Maldive. Nakon dolaska u zračnu luku prolazi kroz minimalne carinske provjere i prebacuje se iz jednog zrakoplova u drugi. Za let iz Maléa prema moskovskoj zračnoj luci Šeremetjevo izdaje se nova teretna dokumentacija, u kojoj se više ne navodi tvrtka koja je proizvela ili prodala robu.
U tome sudjeluju lokalne tvrtke koje pomažu u izmjeni dokumentacije i premještanju tereta po zračnoj luci, pri čemu roba ostaje na aerodromskom prostoru i ne ulazi formalno u maldivski carinski sustav. Jedan od primjera je njemačka tvrtka Kraemer Mining, koja je u svibnju 2024. prodala pumpe, baterije, pogonske remene i drugu opremu vrijednu oko 9000 eura tvrtki Peretsvo iz Kirgistana. Roba je iz Düsseldorfa preko Dubaija stigla u Malé, gdje je tvrtka Freight Care pomogla u organizaciji dokumentacije i tranzitu.
Nekoliko dana kasnije roba je ukrcana na Aeroflotov let za Moskvu. Aeroflot je tada izdao novu teretnicu u kojoj više nije bilo navedeno ime Kraemer Mininga ni podrijetlo robe. Kao novi primatelj navedena je ruska tvrtka Gruppa Kompaniy Tehno iz Krasnojarska u Sibiru. Freight Care ima dvije različite adrese navedene u dokumentima – jednu na teretnicama, a drugu u službenom poslovnom registru Maldiva.
Obje se nalaze u susjednim poslovnim zgradama u Maléu, a između njih je ured Aeroflota. Na tim adresama nije pronađen trag ureda Freight Carea. Direktor Freight Carea Hussain Waheed potvrdio je da njegova tvrtka u Maléu rukuje tranzitnom robom koja ide prema Rusiji, ali je odbacio tvrdnju da je svjesno pomagala u transportu robe koja bi se mogla koristiti za proizvodnju oružja.
“Ne podržavamo nikakav rat”, rekao je. Slične nejasnoće postoje i oko tvrtke Go Investment. Adresa navedena u dokumentima vodi do male trgovine elektronikom, a na istoj je adresi u službenom registru Maldiva registrirano više drugih kompanija. Osoba navedena kao direktor ili član uprave tih tvrtki nije željela komentirati poslovanje, navodi WSJ.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu