EN DE

Renoir, Cézanne i Matisse – krađa ‘teška’ oko devet milijuna eura

Autor: Marin Penavić
30. ožujak 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Zaklada Magnani Rocca osnovana je nakon smrti Luigija Magnanija, skladatelja i kolekcionara umjetnina, 1984. u njegovoj obiteljskoj kući/KREATIVEHOUSE.IT

Četvorica lopova ukrali su umjetnine iz muzeja Zaklade Magnani Rocca pokraj Parme.

Za ulaganje u umjetnost se kaže da je dugoročna investicija koja nudi zaštitu od inflacije. Jesu li tu ideju imala četvorica, očito odlično uigrana lopova u Italiji, nije još poznato.

Ono što je poznato je da su slike Renoira, Cézannea i Matissea, vrijedne milijune eura, ukrali iz muzeja u blizini talijanskog grada Parme, izjavila je policija, a prenose svjetski i talijanski mediji, uključujući i BBC.

Mrtva priroda na bazi trešnje

Četiri maskirana muškarca ušla su u vilu Zaklade Magnani Rocca još 22. ožujka, izjavila je policija, pobjegavši ​​s “Les Poissons” Pierrea-Augustea Renoira, “Mrtvom prirodom s trešnjama” Paula Cézannea i “Odaliskom na terasi” Henrija Matissea. Banda je ušla i izašla u roku od tri minute, izvijestili su talijanski mediji, a prekinuo ih je samo alarmni sustav muzeja, spriječivši ih da odnesu još koju umjetninu.

Spomenuta zaklada je posljednja u nizu pljački, nakon drske pljačke neprocjenjivih dragulja iz Louvrea u Parizu prošlog listopada. Lopovi uključeni u pljačku provalili su kroz glavna vrata Ville dei Capolavori, smještene u parmskom ruralnom području, i ukrali slike iz Francuske sobe na prvom katu zgrade, izvijestili su talijanski mediji. Izvještaji navode kako je banda djelovala “strukturirano i organizirano” te da je, čini se, namjeravala ukrasti još više komada da se nisu oglasili alarmi iz ove privatne kolekcije i da nije pozvana policija. Zločinci su pobjegli preskočivši ogradu, prema regionalnoj javnoj televiziji TGR, koja je prva izvijestila o krađi.

Znali su što traže u muzeju

Banda je djelovala ‘strukturirano i organizirano’ te je, čini se, namjeravala ukrasti još više komada da se nisu oglasili alarmi.

Procjena je da ukradene slike imaju ukupnu vrijednost od devet milijuna eura, a samo Renoirova “Les Poissons” nekih 6 milijuna eura – što je čini jednom od najznačajnijih krađa umjetnina u Italiji posljednjih godina. Renoir je bio jedan od vodećih slikara impresionističkog pokreta, a ulje na platnu “Les Poissons” završio je oko 1917. godine. Jedan je to od rijetkih primjera impresionističkog umjetnika trajno prisutnog u kolekciji otvorenoj za javnost u Italiji.

Cézanneova slika, dovršena oko 1890. godine, jedna je od nekoliko mrtvih priroda na bazi trešanja koje je stvorio postimpresionistički slikar – iako je ovaj primjerak rijedak jer je autor koristio akvarel kojem se posvetio tek u posljednjim godinama života, tvrde u zakladi. Odaliska na terasi (eng. Odalisque on the Terrace), koju je Matisse naslikao 1922. godine, prikazuje dvije figure – jednu koja se naslanja na sunce, dok druga drži violinu.

Krađu sada istražuju talijanski karabinjeri i Jedinica za zaštitu kulturne baštine Bologne. Vijest o pljački objavljena je tek u nedjelju. Zaklada Magnani Rocca osnovana je nakon smrti Luigija Magnanija, skladatelja i kolekcionara umjetnina, 1984. godine u njegovoj obiteljskoj kući.

Udarac je ovo za jedno od najvažnijih kulturnih središta Emilia-Romagne. Zaklada posjeduje zbirku djela od velike važnosti, s remek-djelima iz različitih razdoblja i umjetničkih struja. Les Poissons predstavlja jedno od najznačajnijih djela impresionizma u zbirci, s drugom slikom istog autora, Paysage de Cagnes, također izrazom kasne faze Renoirove produkcije. To su među rijetkim Renoirovim djelima vidljivim u zbirkama otvorenim za javnost u Italiji. Ukradena slika pripada zrelom razdoblju francuskog umjetnika, koje karakterizira slobodnije i življe slikarstvo, u kojem priroda ima središnju ulogu.

6

milijuna eura vrijedna je samo Renoirova ‘Les Poissons’

Olovka i akvarel na papiru

Još je relevantnija, zbog jedinstvenosti u talijanskom kontekstu, jezgra djela Paula Cézannea koja se čuva u zakladi. Mrtva priroda s trešnjama, nastala oko 1890. olovkom i akvarelom na bijelom papiru, dimenzija je 38 x 49 centimetara i prikazuje jednostavan interijer: stol na kojem su poredani šalica i tanjur s trešnjama.

To je značajan primjer istraživanja koje je umjetnik iz Aix-en-Provencea provodio tijekom cijele svoje karijere, u kojem mrtva priroda igra središnju ulogu u promišljanju odnosa između objekta, percepcije i slikovne konstrukcije.

Autor: Marin Penavić
30. ožujak 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close