Useljavanje u Njemačku u prošloj je godini bilo 20 posto više u odnosu na 2013., pokazali su podaci objavljeni u četvrtak, po kojima se u prvih šest mjeseci 2014. u zemlju uselilo 667 tisuća ljudi, među kojima i 21 tisuća Hrvata.
Useljavanje u Njemačku u prošloj je godini bilo 20 posto više u odnosu na 2013., pokazali su podaci objavljeni u četvrtak, po kojima se u prvih šest mjeseci 2014. u zemlju uselilo 667 tisuća ljudi, među kojima i 21 tisuća Hrvata.
Početkom 2014. ukinuta su sedmogodišnja prijelazna ograničenja EU-a za rumunjske i bugarske državljane. Od 667 tisuća pristiglih u Njemačku u lanjskom prvom polugodištu, najviše je Rumunja, 98 tisuća, piše agencija dpa.
Useljavanje u Njemačku u prošloj je godini bilo 20 posto više u odnosu na 2013., pokazali su podaci objavljeni u četvrtak, po kojima se u prvih šest mjeseci 2014. u zemlju uselilo 667 tisuća ljudi, među kojima i 21 tisuća Hrvata.
Početkom 2014. ukinuta su sedmogodišnja prijelazna ograničenja EU-a za rumunjske i bugarske državljane. Od 667 tisuća pristiglih u Njemačku u lanjskom prvom polugodištu, najviše je Rumunja, 98 tisuća, piše agencija dpa.
Slijede Poljaci s 96 tisuća i Bugari s 38 tisuća imigranata u Njemačku.
Po pisanju Deutsche Wellea, u istom razdoblju u Njemačku se uselila 21 tisuća Hrvata ili 202 posto više u odnosu na prvih šest mjeseci 2013. godine.
Useljavanje je postalo važno političko pitanje nakon prosvjeda protuislamskog pokreta Pegide. Vodeći političari u zemlji počeli su raspravljati o mogućoj reviziji zakona o useljavanju.
Po državnom zavodu za statistiku, ovo je četvrta godina za redom da raste broj useljenika u Njemačku.
U prvih šest mjeseci iz Njemačke se iselilo 427 tisuća ljudi. Statističari kažu da su podaci o useljavanju i iseljavanju blisko povezani jer mnogi dolaze u Njemačku u potrazi za poslom ili azilom, pa za nekoliko mjeseci odlaze ako im se planovi izjalove.
Nešto manje od 200 tisuća useljenika u Njemačku stiglo je izvan Europe. Velik je porast zabilježen u dolasku izbjeglica iz Sirije, kojih je u prvom polugodištu prošle godine bilo 22 tisuće, što je 242 posto više nego godinu prije.
Također, broj tražitelja azila dosegao je razinu nezabilježenu od početka 90-ih godina. Prošle je godine azil zatražilo ukupno 202.834 ljudi, 60 posto više nego u 2013.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Lakše je uvoziti hranu uz dobre provizije nego li poticati našu proizvodnju s jeftinijim cijenama bez prekupaca i nakupaca …
Od tih 21000..20000 je iz Slavonije..hrvatska elita nezna sta uraditi sa najbogatijom hr pokrainom. To samo dokazuje njihovu nesposobnost jer nasa elita je dosla na vrh kriminalom a ne sposobnoscu i radom.
Uključite se u raspravu