Prije nešto više od godinu dana francuski predsjednik Emmanuel Macron, s ambicioznim planovima i velikim željama, dobro je stajao u ispitivanjima javnog mnijenja.

Ali se zadnjih mjeseci njegova popularnost strmoglavila, spustivši se čak niže od one njegovog prethodnika Francoisa Hollandea u istom razdoblju mandata. Prošli tjedan Macrona je podržavalo samo 29 posto građana, a donedavno je takvih bilo dvije trećine. Potvrda promjene raspoloženja javnosti jest i pad povjerenja potrošača na najniže razine u više od dvije godine koje je visoko skočilo nakon Macronove izborne pobjede.

Razlozi za takav obrat višestruki su i međusobno se preklapaju: glasači s lijevog centra, od kojih su mnogi riskirali glasujući za Macrona, kažu da njegove politike, posebno snižavanje poreza na imovinu veću od 1,3 milijuna eura, pogoduju bogatima. Uz to, često ga smatraju arogantnim. Što takav dramatični pad popularnosti znači za Macrona? Njegovi bliski savjetnici smatraju – ništa.

"Francuzi shvaćaju dvije ključne stvari: da se predsjednik drži svojih obećanja i da je ritam reformi jako brz, ali njihov učinak još nije vidljiv. Trebat će vremena da se to osjeti", rekao je visoki dužnosnik Elizejske palače koji je želio ostati neimenovan. Priznaju također da makroekonomska situacija nije ružičasta. Prognoze rasta su srezane, a nezaposlenost iznosi oko devet posto što Macronu otežava ostvarivanje obećanja. No, zahvaljujući velikoj, odanoj većini u Skupštini Macron vjerojatno neće morati puno skretati s kursa.

Možda u želji da dokaže da nije "predsjednik bogatih", u rujnu je najavio dvije politike koje ciljaju siromašne i bolesne: osam milijardi eura za one s najmanjim prihodima i dodatnih 400 milijuna eura za zdravstvo. Glavna obećanja u proračunu za 2019. usmjerena su na vraćanje novca poreznim obveznicima, a ne na veće reforme. Radi se o šest milijardi eura poreznih olakšica za kućanstva i poticaji za jačanje kupovne moći.