Ukrajina je postala najveće žarište interesnog sukoba između Europske unije i Rusije.  

Bruxelles svoje veze s Ukrajinom želi zacementirati političkim i ekonomskim paktom potpisivanjem Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju u studenom ove godine. Sve je pojačano izjavama najviših dužnosnika Unije, poput  predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosoa i predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuya koji su izrazili "odlučnost u kretanju prema naprijed" nakon razgovora s ukrajinskim predsjednikom Viktorom Janukovičem prilikom zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku.Nedavno je EU na sastanku svojih dužnosnika zasladio ponudu najavom da će Ukrajina moći uživati u svim beneficijama Ugovora, uključujući i trgovinsku liberalizaciju čim potpiše Ugovor. Time birokracija EU želi premostiti proceduru amenovanja Ugovora od strane svih 28 parlamenata što se u trenucima utrke s Rusijom za utjecaj nad Ukrajinom čini predugom proceduralnom gnjavažom.

Janukovič je izjavio da su "ukrajinske eurointegracijske aspiracije ključan faktor u razvoju zemlje" i tako signalizirao Uniji da bi mogao pristati na Ugovor koji mu nudi 28-člani blok. Jednako snažan signal je i najava Janukoviča da bi mogao dopustiti zatvorenoj čelnici oporbe Juliji Timošenko privremeno puštanje na slobodu kako bi se mogla liječiti u Njemačkoj. Nakon toga su uslijedile izjave dužnosnika EU o "iznenađujućem napretku" Ukrajine. Rusija s druge strane ne želi sjediti skrštenih ruku i mirno promatrati ono što smatra posizanjem u vlastitu interesnu sferu. Ruski predsjednik Vladimir Putin ovoga je ljeta zaprijetio Kijevu "zaštitnim mjerama", ako dođe do trgovinskog partnerstva između Ukrajine i EU-a. Diplomati EU ostali su iznenađeni kada je Rusija ovoga mjeseca pritisnula Armeniju da odustane od sporazuma s EU i potpiše Carinski savez Euroazije koji je Rusija osnovala s Kazahstanom i Bjelorusijom kako bi pružila protutežu EU. Rusija ne misli Uniji prepustiti niti Ukrajinu, najveću državu regije, pa je Sergej Glazjev, savjetnik ruskog predsjednika za integraciju unutar Carinskog saveza i Jedinstvenog ekonomskog prostora Rusije, Bjelorusije i Kazahstana, nedavno upozorio da bi potpisivanje pakta s EU mogao naštetiti trgovačkim odnosima Kijeva i Moskve koja osim što je najveći dobavljač energenata za Ukrajinu, isto tako i drži ključeve mogućeg ukrajinskog bankrota.

"Ako Ukrajina potpiše sporazum s EU pa se nakon toga suoči s pogoršanjem trgovačke bilance, postavlja se pitanje: tko će onda platiti ubrzani bankrot Ukrajine", upozorio je Glazjev. Barroso je odmah odgovorio da EU neće tolerirati takvu taktiku i da Unija neće dopustiti ograničenje suverenosti jedne zemlje kojoj ne misle okretati leđa. Povjerenik za proširenje EU Štefan Fuele odmah je krenuo udborovoljavati Ruse kazavši da Unija želi suradnju s Rusijom, ali su ga događaji na terenu ubrzo demantirali budući da je EU svoje tržište otvorio moldovskim vinima nakon što je Rusija zatvorila svoje granice za njihov uvoz uz obrazloženje da su zdravstveno neispravni. Glazjev je kazao da je potpisivanje sporazuma s EU kršenje osnovnog ukrajinsko-ruskog sporazuma o prijateljstvu i suradnji, a također i sporazum o zoni slobodne trgovine unutar zemalja bivšeg SSSR-a, prenosi Ruski vjesnik."Potpisivanjem ugovora Ukrajina gubi samostalnost te prestaje za nas biti ne samo strateški, nego i punovrijedni partner", izjavio je Glazjev, upozorivši neuvijeno Ukrajinu da ne može računati na dobronamjernost Rusije u slučaju približavanja EU.