Gubitak vlastitih radnika istočnoeuropske zemlje nastoje nadomjestiti na isti način kao i zapad Europe: privlačenjem radne snage iz siromašnijeg susjedstva ili, ako njih nema dovoljno, zapošljavanjem radnika iz Azije i Afrike, piše Večernji list. Najsiromašnije članice EU Bugarska i Rumunjska prednjače po zapošljavaju radnika iz Vijetnama, Indije, Turske, Nepala, Kine, Maroka, Bangladeša… dok se ostale države koje mogu platiti nešto više drže prvih susjeda. Ukrajinci, Moldavci, Srbi i građani BiH slove kao poželjna radna snaga za sve napredne tranzicijske države.
Više od milijun Ukrajinaca popunjava praznine na poljskom tržištu, Moldavci dolaze u Rumunjsku i Bugarsku, za Srbe se tuku Slovaci, Česi i Mađari, dok su Bosanci prvi izbor i za Hrvatsku i za susjednu Sloveniju, odakle je stigla vijest da je jedna tamošnja tvrtka iz automobilske branše svima koji im dovedu ili preporuče radnika obećala 250 eura stimulacije. Slične stimulacije odavno se isplaćuju i u Poljskoj. Hrvatska se ove godine prilično agresivno uključila u utrku za radnicima davanjem zelenog svjetla za 50.000 novih radnih dozvola, za razliku od, recimo, Rumunja, čija je vlada dopustila 20.000 novih stranih dozvola.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu