“Brzina mu je oko tri kilometra u sekundi i testirali smo je u napadu na Dnipro. Odlučili smo se za to zbog NATO-ove agresije na naš teritorij i odsad ćemo koristiti oružje potrebno za obranu od te agresije. Nemoguće je presresti ovaj projektil i obraniti se od njega jer putuje do tri kilometra u jednoj sekundi”, rekao je Putin u obraćanju.

Ova objava izazvala je niz reakcija i pitanja, posebno o razornom potencijalu hipersoničnog oružja.

Po prvi put

Kijev tvrdi: Rusi na Ukrajinu ispalili interkontinentalnu balističku raketu!

Rat

Ukrajina prvi put napala Rusiju američkim projektilima ATACMS

Što je hipersonično oružje?

Predstavlja tehnologiju koja omogućava projektilima putovanje nevjerojatnim brzinama – između pet i 25 puta većima od brzine zvuka. To je ekvivalentno brzini od oko 1,6 do 8 kilometara u sekundi. Ta brzina omogućava da takvi projektili prelete ogromne udaljenosti u vrlo kratkom vremenu, čineći ih iznimno teškim za presretanje postojećim proturaketnim sustavima. Riječ je o 500 do više tisuća kilometara, ali to ovisi o njihovoj vrsti, tehnologiji i svrsi. Ruski Avangard ima domet veći od 6000 kilometara, Kinžal 2000 kilometara, a i Orešnik je sigurno u tom rangu, što sugerira da ih se može ispaljivati iz sigurne udaljenosti, a počinit će nevjerojatnu štetu, navodi N1.

Postoje dvije glavne kategorije hipersoničnog oružja – hipersonični krstareći projektili koji koriste napredne motore za održavanje visoke brzine tijekom leta i hipersonična klizna vozila (HGV) koja se lansiraju raketom, a zatim klize prema cilju velikim brzinama, manevrirajući kako bi izbjegla obrambene sustave.

Te karakteristike čine hipersonično oružje posebno atraktivnim za vojne svrhe jer pruža mogućnost brzog, preciznog i teško branjivog napada na ključne ciljeve.

Šteta koju mogu počiniti je nadrealna. Mogu uništiti podzemne bunkere, cijele brodske flote, zgrade koje se nalaze u radijusu od nekoliko stotina metara, mostove i ostalu kritičnu infrastrukturu. Primjerice, Avangard može nositi nuklearnu bojevu glavu od dvije megatone, što je oko 133 puta jače od bombe bačene na Hirošimu.

Zbog svega navedenog, hipersonično oružje ima psihološki utjecaj. Izazivaju strah zbog nepredvidivosti i brzine. Za razliku od balističkih raketa, hipersonični projektili mogu manevrirati, izbjegavajući proturaketne sustave. To ih čini gotovo nezaustavljivima, dodatno pojačavajući osjećaj nesigurnosti kod protivnika.

Zašto je hipersonično oružje važno?

Zemlje koje ga posjeduju dobivaju značajnu stratešku prednost u modernim sukobima. Njihova brzina i mogućnost manevriranja otežavaju ih zaustavljanje, čak i s najsuvremenijim proturaketnim sustavima. Osim toga, takvo oružje može nositi konvencionalne ili nuklearne bojeve glave, čineći ga potencijalno razornim u napadima na vojne objekte, infrastrukturne točke ili čak urbane centre.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Rusija, Kina i Sjedinjene Američke Države prednjače u razvoju ove tehnologije, a utrka u naoružanju na ovom polju dodatno je intenzivirala geopolitičke napetosti. Putinova najava o korištenju Orešnika samo dodatno pojačava osjećaj nesigurnosti na globalnoj razini.

Što to znači za Ukrajinu?

Označava eskalaciju koja bi mogla imati dalekosežne posljedice. Osim što demonstrira tehnološku sposobnost Rusije, ovakvi potezi otvaraju pitanje o budućnosti međunarodnih sporazuma o kontroli naoružanja. Hipersonična tehnologija već sada je disruptivni faktor koji mijenja način razmišljanja o globalnoj sigurnosti i obrani.

Neka tanka nit za koju se Ukrajinci mogu “vaditi” jest činjenica da samo jedan projektil Kinžal košta oko deset milijuna dolara, Avangard dvostruko ili čak trostruko više od toga, a Orešnik potencijalno i još više. Uz to, nije ih lako proizvesti pa im se na godišnjoj bazi brojka kreće na svega dvadesetak. Ali, ti podaci su tajni pa su u sferi nagađanja, navodi IISS.

Možda svijet nije bio spreman na ovako nešto dok se dopustilo Ukrajini napadati Rusiju projektilima dugog dometa. Ili je bio jer je to dio nekog šireg plana koji još uvijek ne znamo.