Islandska vlada predlaže referendum 29. kolovoza na kojem bi građani odlučivali o nastavku pregovora o pristupanju Europskoj uniji, prenosi Reuters.

Ministrica vanjskih poslova Islanda Thorgerdur Katrin Gunnarsdottir najavila je da će rezolucija o referendumu biti upućena parlamentu početkom sljedećeg tjedna. Pitanje koje bi se postavilo biračima glasi: treba li Island nastaviti pregovore o članstvu u EU-u, uz jednostavan izbor između “da” i “ne”.

Transparentan proces

Prema službenim podacima, Island je zahtjev za članstvo u EU podnio 2009. godine, u razdoblju kada je zemlja bila teško pogođena financijskom krizom i tražila jače institucionalno sidrište u europskim strukturama. Pregovori o pristupanju vođeni su između 2010. i 2013., kada je otvoren veći broj poglavlja, no proces je potom suspendiran i 2015. službeno prekinut.

Vladini podaci pokazuju da je tada bilo otvoreno 27 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, dok je 11 zatvoreno; najosjetljivije poglavlje o ribarstvu, koje je zbog strateškog značaja za islandsko gospodarstvo trebalo biti među najzahtjevnijima, nikada nije ni otvoreno, što je jedan od ključnih razloga zastoja u pristupnom procesu.

Ministrica vanjskih poslova Thorgerdur Katrin Gunnarsdottir istaknula je da je Island danas gospodarski stabilan i politički dovoljno samouvjeren da može ponovno razmotriti svoj strateški vanjskopolitički smjer, uključujući pitanje odnosa s EU. Naglasila je da aktualna ekonomska situacija i institucionalna stabilnost omogućuju otvorenu demokratsku raspravu o dugoročnim interesima zemlje, bez pritiska hitnih kriznih okolnosti.

Premijerka Kristrun Frostadottir dodala je da je odluka o mogućem pristupanju EU prije svega pitanje nacionalnog suvereniteta i demokratskog legitimiteta. Prema njezinim riječima, vlada želi osigurati da konačnu odluku donesu građani putem referenduma, čime bi se izbor o europskom putu temeljio na izravnoj volji biračkog tijela i transparentnom političkom procesu.

Financial Times naglašava da bi referendum mogao imati šire geopolitičke i ekonomske implikacije. Island, iako već blisko povezan s europskim tržištem kroz Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, nije član EU-a. Članstvo bi donijelo pristup jedinstvenom tržištu u punom kapacitetu, ali i obveze koje se odnose na zajedničke politike, uključujući monetarnu i trgovinsku regulaciju. Islandsko javno mnijenje je podijeljeno.

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

INOVACIJA

Hrvatska zubarska stolica koja redefinira dentalnu industriju

Anketa državne televizije RÚV iz veljače pokazala je gotovo jednaku potporu i protivljenje članstvu, što sugerira da bi ishod referenduma mogao biti tijesan. Europska komisija reagirala je na najavu istaknuvši da je odluka na Islandu, ali da EU ostaje otvoren za dijalog o budućoj suradnji.

Pobornici i protivnici

Gospodarski kontekst također igra ulogu. Island je nakon krize stabilizirao financijski sektor i ostvario snažan rast turizma i izvoza. Pristup EU-u mogao bi donijeti veće tržišne mogućnosti, ali i prilagodbu europskim regulativama.

S druge strane, protivnici članstva upozoravaju na gubitak autonomije u ribarskoj politici, koja je ključna za islandsko gospodarstvo. Referendum 29. kolovoza, ako bude održan, bit će prvi izravni test javne volje o europskom putu Islanda nakon više od desetljeća. Ishod bi mogao odrediti ne samo budućnost pregovora, nego i širi smjer islandske vanjske i gospodarske politike.