Više od stoljeća star Panamski kanal u nedjelju će otvoriti treću traku plovnog puta u koju je uloženo 5,4 milijardi dolara i čija je izgradnja trajala devet godina, no isplativost same investicije ugrožena je nizom ekonomskih izazova.

Operateri kanala su se za dovršetak proširenja kod zajmodavaca u Japanu, Europi i Americi zadužili za 2,3 milijarde dolara računajući da će uloženo vratiti zahvaljujući izvozu američkog prirodnog plina i pojačanom interesu za novim izvoznim tržištima poput Japana i Južne Koreje.

Sve oštrija konkurencija
Odluka o izgradnji treće trake 2008. motivirana je dvjema činjenicama – gradnjom sve većih brodova koji više ne mogu prolaziti kanalom te podatkom da je taj plovni put dosegnuo maksimalne kapacitete. No, Panamski kanal ima sve oštriju konkurenciju. Američka udruga lučkih uprava je najavila da će do 2020. uložiti ukupno 155 milijardi dolara u obnovu i proširenje američkih luka što bi značilo da bi i one mogle prihvatiti veće brodove dubljeg gaza.

Nakon ulaganja u infrastrukturu ove bi luke mogle ozbiljno poljuljati ključno mjesto koje je Panamski kanal do sada imao u globalnoj trgovini. Nadalje, iako je proširenje bilo nužno, Panamski kanal i dalje neće moći propuštati najveće brodove kapaciteta do 20.000 kontejnera, pa se prognozira da značajnijih pomaka po panamsku ekonomiju neće ni biti. Prema nekim izračunima, trenutno se 37 posto svjetske kontejnerske flote sastoji od brodova koji ne mogu prolaziti Panamskim kanalom. 

Veći promet, a manje robe
Problematično je i očekivanje da povećanje opsega prometa automatski znači i povećanje količine robe, upozorio je Asaf Ashar, stručnjak za lučke infrastrukture i profesor emeritus na Sveučilištu u New Orleans. "Uobičajena je greška da nakon izgradnje luke automatski očekujete i promet. To što ste podigli most ne znači da će ljudi kupovati više tenisica", komentirao je Ashar za Wall Street Journal. Iako se broj prolazaka kroz Panamski kanal prošle godine povećao za 3,7 posto, volumen prevezenog tereta porastao je tek jedan posto.

Tu je i visoka konkurentnost egipatskog Sueskog kanala koji je Panamskom u protekle tri godine oteo između 10 i 15 posto godišnjih prihoda. Panamski kanal ima značajnu prometnu i stratešku važnost jer skraćuje put između Atlantskog i Tihog oceana.  Preko kanala odvija se šest posto ukupne svjetske trgovine, a prošle je godine kroz kanal prevezeno 340 milijuna tona robe. No Sueski je kanal cijene prolaska snizio za 65 posto namećući se kao izravna konkurencija.