Tih 40 minuta oči cijelog svijeta bile su uperene prema Mjesecu. Odnosno, iza Mjeseca – tamo gdje je prolazila misija Artemisa II. s posadom u svemirskoj letjelici Orion.

Na tih 40 minuta izgubili su kontakt sa Zemljom i ekipom koja je pratila njihovu misiju. Četvero astronauta bilo je najdalje u svemiru u povijesti čovječanstva te su vidjeli tamnu stranu Mjeseca.

Stalna baza za istraživanja

Posada Artemisa II postala je prva ljudska posada u više od 50 godina, od Apolla 17 u prosincu 1972., koja je izašla iz zemljine orbite i došla do Mjeseca. U ovom pothvatu sudjelovali su astronauti Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen. Tijekom misije, Glover je postao prvi Afroamerikanac, Koch prva žena, Hansen prvi ne-državljanin SAD-a, a Wiseman najstarija osoba koja je putovala izvan niske Zemljine orbite i blizu Mjeseca.

NASA-ina misija Artemis II dio je programa koji je već dosegao desetke milijardi dolara, a troškove uglavnom snose američki porezni obveznici, a nadopunjuju ih međunarodni i privatni partneri. Sama misija nema javno objavljenu samostalnu cijenu, ali vjerodostojne procjene vladinih revizija sugeriraju da svako lansiranje Artemisa – uključujući raketu Space Launch System (SLS) i svemirsku letjelicu Orion – košta više od četiri milijarde dolara, prema izvješću Bloomberga.

To znači da se Artemis II, koji je poveo četiri astronauta oko Mjeseca na 10-dnevnom letu, nalazi unutar ovog raspona od više milijardi dolara po lansiranju. Artemis II samo je jedan dio NASA-inog šireg programa Artemis koji je doživio ogromnu kumulativnu potrošnju tijekom više od desetljeća. Procjena glavnog inspektora NASA-e koju je citirao Bloomberg procijenila je ukupne troškove programa Artemis na oko 93 milijarde dolara do 2025. godine. Visoki troškovi odražavaju razvoj novih raketa za ovu misiju, sustava za posadu i dugoročne lunarne infrastrukture.

Većina financiranja Artemisa dolazi iz američkog saveznog proračuna dodijeljenog NASA-i. Godišnje financiranje agencije – koje odobrava Kongres – izravno financira razvoj, testiranje i misije poput Artemisa II. To čini američke porezne obveznike glavnim financijskim podupirateljima misije. Do 2028. godine program ima za cilj spustiti ljude na Mjesec prvi put od već spomenute misije Apollo 17.

Također, misija Artemis namjerava uspostaviti stalnu bazu na Mjesecu 2030-ih, kao odskočnu dasku za ljudske misije u dublji svemir. Dosta visoke ciljeve je postavila NASA s ovim programom. Artemis III, planiran za 2027. godinu, trebao bi testirati lunarni modul HLS u Zemljinoj orbiti. Samo slijetanje na Mjesec planirano je za misiju Artemis IV, negdje u 2028. godini. Cilj je uspostaviti bazu na Mjesecu do 2030-ih, koja će se napajati nuklearnom energijom i osigurati da SAD ostane svjetski lider u svemirskim letovima i istraživanju u godinama koje dolaze, piše The Independent.

promo

Triglav osiguranje u 2025. ostvarilo stabilno poslovanje, značajan rast premije iznad tržišnog rasta te nastavlja s digitalnim inovacijama

Jednokratna virtualna kartica

Testirali smo karticu za sigurnu online kupnju, evo kako smo prošli na sumnjivom web shopu

Možda zvuči kao znanstvena fantastika dostojna blockbustera s Ryanom Goslingom, ali baza od 20 milijardi dolara također će NASA-i omogućiti da ljudska vrsta može preživjeti negdje drugdje osim Zemlje. Testovi i znanstveni eksperimenti provedeni u bazi utrt će put astronautima – a na kraju i običnim ljudima – da žive na prašnjavom Marsu, prema NASA-i.

“Cijeli projekt Artemis nije samo povratak na Mjesec, već ulaz za naš život i rad na drugom svijetu”, rekla je umirovljena astronautkinja i profesorica zrakoplovnog inženjerstva dr. Bonnie Dunbar, koja se pridružila NASA-i 1978. godine, u izjavi podijeljenoj za The Independent. “Unapređujemo znanost, testiramo tehnologiju i krčimo put do Marsa”, zaključila je Dunbar. NASA je u ožujku izjavila da će u budućnosti još bliže raditi s privatnim tvrtkama kako bi uključila što više komercijalno proizvedene opreme za češće misije i slijetanja na Mjesec, “u početku ciljajući slijetanja svakih šest mjeseci, s potencijalom za povećanje ritma kako se sposobnosti razvijaju”.

Osim jačanja korporativnih partnerstava, Jared Isaacman, ravnatelj NASA-e, rekao je da su buduće akcije usmjerene na podršku američkom međunarodnom vodstvu u svemiru. Ulozi su prilično visoki – tko god prvi stigne na Mjesec ima mogućnost kontrolirati Mjesečevo “gospodarstvo” i što se tamo događa – a SAD ima veliku konkurenciju. Kineska nacionalna svemirska uprava planira poslati svoje astronaute na Mjesec do 2030. godine, a u posljednjoj godini ostvarili su značajan napredak u razvoju svoje rakete i modula za slijetanje.

Ali, vratimo se mi nazad na misiju Artemis II. koja je oborila brojne rekorde. Kanadski astronaut Jeremy Hansen s poniznošću je priznao postignuće.

“Dok premašujemo najveću udaljenost koju su ljudi ikada prešli od planeta Zemlje, činimo to u čast izvanrednih napora i podviga naših prethodnika u istraživanju svemira”, rekao je. Kako se letjelica približavala Mjesecu astronauti su počeli raditi na popisu stvari koje će snimiti na njegovoj površini, snimajući slike nizom digitalnih fotoaparata i, kako je NASA navela, izrađujući skice i snimajući vlastite audio opise onoga što su vidjeli. Sateliti su već prije fotografirali tamnu stranu Mjeseca, ali astronauti su bili prvi ljudi koji su svojim očima vidjeli neke dijelove površine i ogromne kratere.

Imenovali dva kratera

Nakon preleta, predsjednik Donald Trump razgovarao je s timom Oriona i čestitao im: “Danas ste ispisali povijest i učinili cijelu Ameriku zaista ponosnom, nevjerojatno ponosnom.” Pitao je astronaute koji im je bio najnezaboravniji dio njihovog dana u kojem su preletjeli oko Mjeseca, piše BBC. Zapovjednik Reid Wiseman rekao je predsjedniku: “Vidjeli smo prizore koje nijedan čovjek nikada nije vidio, čak ni Apollo, i to je bilo nevjerojatno za nas.”

Astronaut Jeremy Hansen zatražio je od NASA-ine kontrole misije da imenuje dva kratera koja su uočili na Mjesecu “i golim okom i našom dugom lećom”, a tu je mislio na kamere koje su imali. U svakom slučaju, zatražili su da se jedan krater nazove Integrity – ime koje su astronauti dali kapsuli Orion u kojoj putuju. Drugi zahtjev bio je odati počast Wisemanovoj pokojnoj supruzi Carroll, koja je umrla 2020. od raka.

“Prije nekoliko godina započeli smo ovo putovanje… i izgubili smo voljenu osobu, a na Mjesecu postoji jedna točka na zaista lijepom mjestu… u određenim trenucima Mjesečevog tranzita oko Zemlje moći ćemo je vidjeti sa Zemlje”, rekao je vidno emotivan Hansenu. Četiri astronauta viđena su kako se grle na prijenosu uživo iz svoje kapsule nakon zahtjeva.