Nakon razorne oluje koja je zaustavila život na području New Yorka, popravci oštećene elektroopskrbne i transportne mreže te stambenih jedinica trajat će tjednima, ako ne i mjesecima te stajati jako mnogo. No pravo je pitanje što poslije toga. Osnovna obnova ostavlja sve sustave jednako ranjivima u slučaju sljedeće velike oluje. Uragan Sandy, koji je pogodio ovo područje 29. listopada, sada predstavlja mjerilo ranjivosti ove regije.Naime, vlasti moraju ne samo ponovno za promet otvoriti tunel između četvrti Queens i Midtown, koji spaja otok Manhattan s četvrti Queens, već i dobro razmisliti o tome treba li postaviti protupoplavnu branu ili instalirati brane na napuhavanje koje će ga zaštititi od budućih poplava.

Povijesni terminal Hoboken u New Jerseyju koji se nalazi preko puta četvrti Lower Manhattan na suprotnoj obali rijeke Hundson i dalje je poplavljen s metar i pol vode, dok su prekidači i strujni sustavi izloženi morskoj vodi. Hoće li ispumpavanje vode biti dovoljno? Općenito govoreći, dužnosnici se moraju zapitali je li pametno obnoviti građevine na obalama Manhattana, Jersey Shorea i Long Islanda i nastaviti izazivati bijes prirode. Konačno, vode koje okružuju New York uzdižu se za 2,5 centimetra tijekom deset godina, a podizanje razine vode u posljednje vrijeme dodatno ubrzava. U posljednjih nekoliko dana predstavnici vlasti, među kojima je i guverner države New York Andrew M. Cuomo upozoravaju da su potrebni odvažniji koraci te da puko izbacivanje vode neće biti dovoljno. Stručnjaci se slažu. "Nema tu nikakve filozofije kad je riječ o New Yorku", kaže J. David Rogers, profesor geologije pri fakultetu Missouri University of Science and Technology. "Kapital i infrastruktura koje želimo zaštititi jednostavno su prevrijedni." No neki stručnjaci također tvrde da, kada početni šok prođe i ritam se vrati u normalu, javnost neće biti oduševljena naglim povećanjem poreza i naknada s ciljem izgradnje boljeg sustava obrane od ekstremnih vremenskih uvjeta. Već i sami troškovi obnove dosegnut će iznos od nekoliko desetaka milijardi dolara. Za dugotrajnija i obuhvatna rješenja potrebne su dodatne milijarde.

No jedna od posljedica neizgradnje sustava obrane, navodi Rogers, je i prijetnja da će poduzeća kojima je otežano poslovanje napustiti područje u kojemu se ne osjećaju sigurno. Postoje dokazi o tome što je moguće. U Nizozemskoj, zemlji s najnižom prosječnom geografskom visinom, zaštita od oluja pitanje je državne sigurnosti. Nakon razorne poplave 1953. godine u kojoj je poginulo 1800 osoba Nizozemci su ojačali sustav obrane od morskih poplava takozvanom zaštitom od 10.000 godina, odnosno sustavom koji će odbiti čak i onu prijetnju za koju postoji 0,01 posto mogućnosti da se doista dogodi u danoj godini. Kako klimatske promjene utječu na nepostojanost kretanja oluja, počelo se raspravljati o podizanju sustava zaštite na razinu od 100.000 godina. Najnovija nastojanja glede usklađivanja obrambenih sustava s prirodom omogućuju slobodan protok vode kroz golema vrata. Uoči oluje ta vrata se zatvaraju.U New Orleansu je nakon uragana Katrina podignuta stogodišnja zaštita, no većina stručnjaka već se sada slaže da je to nedovoljno te su pokrenuli projekt osmišljavanja petstogodišnje obrane. Premda građevinski zakoni u državi New York uglavnom standarde postavljaju na stogodišnju zaštitu, Rogers smatra da bi država i grad u najmanju ruku trebali razmotriti petstogodišnju zaštitu.

Rijetka jednostavna rješenja

Robert D. Yaro, predsjednik neovisne znanstvene skupine Regional Plan Association tvrdi da bi ova regija trebala razmotriti mogućnost ugradnje mjera kao što su prepreke za oluje, kao i bolji način zatvaranja tunela i zaustavljanja prodora vode u elektroenergetska postrojenja. Elektroenergetske tvrtke, dodaje, trebaju razmisliti o tome da neprestano vraćaju žice na telefonske stupove (u slučaju da ih vjetar sruši) umjesto da ih zakapaju, bez obzira koliko to bilo skupo. Robert G. Bea, profesor građevinarstva i ekološkog inženjeringa na kalifornijskom sveučilištu Berkeley kaže da ga se nimalo nisu dojmili agresivni planovi o kojima trube određeni političari, među kojima je i onaj o nasipu oko New Yorka. Bea upozorava da bi neka od predloženih rješenja samo mogla prouzročiti dodatne probleme. Smatra da su projekti vezani uz jačanje i poboljšanje postojećeg sustava puno smisleniji od izrade potpuno novog golemog sustava. "Što se tiče postojećeg sustava, barem smo svjesni njegovih slabosti", kaže. U New Jerseyju su uslijed oluje poplavljene trafostanice i jedinice elektroenergetskog poduzeća Public Service Electric and Gas. No predsjednik toga poduzeća Ralph LaRossa izrazio je skepsu glede toga postoji li potreba ugradnje sustava zaštite opreme od oluja. "Da ih dislociramo, morali bismo oduzeti ljudima zemlju na kojoj žive", objašnjava LaRossa. "Neki predlažu da dignemo zgrade uvis. Ali što ako podignemo sustav na visinu od dva i pol metra, a val uslijed sljedeće oluje bude visok tri metra?" LaRossa tvrdi da je najbolje rješenje ulaganje u više kanala tako da se prilikom prekida opskrbe jednim kanalom električna energija može preusmjeriti u drugi.

U potrazi za višim terenom

U danima nakon oluje stanodavci u New Yorku počeli su razmišljati o tome trebaju li dodatne generatore ili sustave za raspodjelu električne energije izbaciti iz podruma i preseliti ih na više katove. Ali problem s time je što grad zahtijeva da se spremnici s gorivom za generatore skladište u podrumima. U većini područja sklonih poplavama veliko je pitanje što treba, a što ne treba obnoviti. U posljednjih nekoliko godina vlast gradonačelnika Michaela R. Bloomberga agresivno promiče razvoj područja uz obalu. Steven Spinola, predsjednik Odbora za nekretnine New Yorka kaže: "Ne smijemo prestati graditi uz obalu jer ljudi ondje žele živjeti."Kada je uragan Sandy prešao na kopno Vishaan Chakrabarti, bivši urbanistički planer New Yorka, danas ravnatelj Programa za razvoj nekretnina na sveučilištu Columbia u New Yorku bio je u Rotterdamu, gdje je luka zaštićena od oluje takozvanim morskim vratima. "Mislim da nije u pitanju bismo li trebali nastaviti s izgradnjom uz obalu", kaže. "Taj brod odavno je otplovio. Za mene je glavni problem kako zaštititi luku." Predlaže osnivanje vijeća za zaštitu luke u kojemu bi se našli gradski, državni i savezni dužnosnici.Prilikom obilaska razorenih područja u New Jerseyju guverner Chris Christie pohvalio je čari Jersey Shorea i izjavio da ljudi neće "jednostavno pokupiti stvari i odseliti". Ali dodao je kako je na stanarima čiji su domovi uništeni, a ne na vladi da odluče žele li obnoviti svoje nekretnine ili ih prodati državi. Važno je napomenuti da Jersey Shore ima preko 200 kilometara obale i pokretač je turizma ove države, industrijskog sektora vrijednog 38 milijardi dolara.

Osnaživanje volje javnosti

Intervju

“Uveli smo princip ‘istovrijedni rad – jednaka plaća’ u praksi, a ne samo kao pusto obećanje”

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Čak i najsmionija rješenja propadaju bez podrške javnosti. Odmah nakon katastrofe ljudi će možda zahtijevati jamstvo da se takvo nešto više nikada neće ponoviti. No sjećanje blijedi. Gotovo cijela elektroopskrbna mreža Con Edisona na Manhattanu i u većem dijelu Brooklyna nalazi se pod zemljom. John Miksad, predsjednik te tvrtke za elektroenergetsku djelatnost, kaže da se platiše nećkaju treba li uložiti golemi iznos koji je potreban da se ta mreža zaštiti od prodora vode. "Bolja zaštita sustava neće stajati ni milijun, ni sto milijuna dolara, već nekoliko milijardi dolara", objašnjava Miksad.

N. R. Kleinfield; izvještaju pridonjeli Charles V. Bagli, David W. Chen, Patrick McGeehan i John Schwartz

Online: zaštita grada

Tri prijedloga za obnovu obale New Yorka ne bi li izdržala udar super oluje: nytimes.com (pretraga "Feuer" and "Gowanus")