Povećanje površina državnih oranica izdanih u zakup osnovni je cilj izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu, čiji bi prijedlog trebao biti završen do jeseni, izjavio je za Politiku Branko Lakić, direktor Uprave za poljoprivredno zemljište.

Prvi korak bit će načinjen već sredinom ljeta kada će poljoprivrednicima biti omogućeno da za državno zemljište licitiraju na više od tri godine. U Srbiji se u zakup daje oko 515.000 hektara državne zemlje, a prema posljednjim podacima trenutno je izdano nešto manje od 300.000 hektara.

Cvate nelegalni podzakup
I u Srbiji će detaljno biti propisana procedura za postupanje sa zemljištem u privatnom vlasništvu koje se ne obrađuje. Lakić najavljuje još jednu od zakonskih novina, a to je da država namjerava za vlasnike privatnog zemljišta uvesti obvezu prijavljivanja parcela koje neće biti obrađivane sljedeće godine. "Ova obveza je nužna kako bi država mogla takvo zemljište ponuditi u zakup u skladu s godišnjim programom", objašnjava sugovornik Politike.

Direktor Uprave za poljoprivredno zemljište kaže da su analize pokazale kako neki poljoprivrednici, koji imaju prednost pri zakupu, prije svega oni koji se bave stočarstvom, državno zemljište nelegalno nude u podzakup. Dobili su ga pod povlaštenim uvjetima i cijenom, a onda ga drugima daju u najam kako bi zaradili. "Sada smo pronašli rješenje. Budući da stočari dobivaju zemljište kako bi osigurali hranu za stoku na tim parcelama neće se moći sijati kulture koje nisu prilagođene toj namjeni", kaže on. 

Žele brzo izvući što više
Usto što se tisuće hektara državne zemlje ne obrađuje velikom broju općina u Srbiji nedostaju takve parcele.

U mnogim općinama, posebno u Vojvodini, poljoprivrednici mogu zakupiti zemlju na najviše godinu dana što je, prema mišljenju stručnjaka, štetno jer zakupci žele na kratak rok izvući što više od zemlje i nemaju interesa za ulaganjem. No prošle godine poljoprivrednicima južno od Save i Dunava ponuđen je zakup na 10 godina što je značajno povećalo potražnju za državnim zemljištem. To je bilo moguće u katastarskim općinama u kojima nema povrata imovine. Starim vlasnicima treba biti vraćeno oko 100.000 hektara poljoprivredne zemlje.