Golemi iznosi koje privatni investitori naplaćuju od države za upravljanje bolnicama i školama dok istovremeno pada standard u tim sustavima došao je u fokus predizborne kampanje u Švedskoj.

Za tamošnju javnost dramatičan pad kvalitete obrazovanja te standarda u zdravstvenom sustavu postao je prvorazredno pitanje uoči parlamentarnih izbora zakazanih za 9. rujna. Švedska je u svjetskom vrhu po prakticiranju javno-privatnog partnerstva i prepuštanja javnih usluga privatnom sektoru. Približno trećinom srednjih škola u zemlji upravljaju privatne kompanije što je omogućila reforma školstva iz 1992. godine. Privatni upravitelji za svakog učenika dobivaju novac iz državnog proračuna.

Upliv privatnog sektora još je značajniji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti gdje usluge u 40 posto ambulanti i poliklinika pružaju tvrtke. Uz imigraciju, pitanje obrazovnog i zdravstvenog sustava na vrhu je prioriteta birača, pokazuju ankete, i jedino područje oštre podjele stranaka s lijevog i desnog političkog spektra. "O mnogim ekonomskim pitanjima nema mnogo razlike između lijevih i desnih. Stoga to čini pitanje države blagostanja zanimljivijim jer izaziva stvarnu političku napetost", komentira za Financial Times Joakim Nergelius, profesor prava na sveučilištu Örebro.

Raspravu kako privatnici pružaju javne usluge i koliko to ustvari stoji porezne obveznike potaknuo je skandal sa stockholmskom sveučilišnom bolnicom Nya Karolinska. Njena gradnja najavljena je uz mnogo pompe 2008. kao primjer efikasnosti javno-privatnog partnerstva. Skupina privatnih investitora prihvatila se gradnje koja završava krajem godine, a zatim će njome upravljati i za to primati novac od države. No, projekt od samog početka prate problemi, od projektiranja, preko gradnje puževim korakom do korupcijskih skandala.

Trošak gradnje započete 2010. iznosi 14,5 milijardi kruna (1,3 milijarde eura) dok će ukupni troškovi gradnje, opremanja, upravljanja i održavanja do 2040. dosegnuti 61 milijardu kruna (5,5 milijardi eura).

Stoga vladajući socijaldemokrati obećavaju da će četiri godine ubrizgati dodatnih 20 milijardi kruna u javno zdravstvo, školstvo i skrb o starijima. Oporbeni desni centar pak ustrajava na sudjelovanju privatnog sektora. Stefan Fölster, direktor Reformskog instituta bliskog poslodavcima, ističe kako vladina istraga o projektu Nya Karolinska – čiji se rezultati očekuju u ožujku – najviše šteti desnom centru. Dodaje i kako nema čvrstih dokaza da su privatne škole zaslužne za slabe rezultate švedskih učenika na međunarodnim testovima znanja. No, nema dokaza i da su donijele poboljšanje, kaže Fölster.