Dogovor o petogodišnjem “primirju” u američko-europskom sporu o subvencijama proizvođačima zrakoplova koji traje već 17 godina donio je određeni napredak, ali njihovi trgovinski odnosi i dalje su krhki i opterećeni mnogim neriješenim pitanjima, upozoravaju diplomati i analitičari.

Nakon sastanka predsjednika Joea Bidena s europskim liderima u utorak u Bruxellesu, dvije ekonomske sile dogovorile su suspenziju međusobnih carina na robu vrijednu 11,5 milijardi dolara.

Podsjetimo, carine su uvedene zbog spora o državnim subvencijama koje su u proizvodnji zrakoplova dobivali europski Airbus i američki Boeing.

Amerika se vraća?

Međutim, činjenica da je Amerika zadržala pravo ponovnog uvođenja carina te da trgovinske barijere nisu trajno ukinute – unatoč mjesecima optimističnih poruka da se “Amerika vraća” i pružanja ruke pomirenja – pokazuje koliko su i dalje duboke razlike između Europe i Amerike.

Kako piše Reuters, spor o subvencijama Airbusu i Boeingu samo je jedan u nizu: tu je još i pitanje oporezivanja velikih američkih tehnoloških kompanija, carina na čelik i aluminij te reforme Svjetske trgovinske organizacije.

“To nije tako dobro kako bi moglo ili trebalo biti”, ističe jedan Reutersov diplomatski izvor komentirajući sklopljeno primirje. Kako je dodao, čini se da su Bruxelles i Washington ovaj problem samo “bacili u grmlje”.

Ublažavanju tenzija ne ide u prilog ni što Bidenova administracija “puževim korakom” revidira carine i ostale trgovinske barijere koje je uvela Trumpova vlada.

Europske diplomate navodno frustrira i što Ured američkog trgovinskog predstavnika još uvijek nije kadrovski popunjen, što komplicira pregovore.

Mršave šanse

Na briselskom sastanku američka i europska strana dogovorile su da pitanje američkih carina na europski čelik i aluminij rasprave do kraja godine. K tome, trebali bi usuglasiti i zajednički stav o prevelikim kapacitetima, posebno u Kini. No, šanse da krajem 2021. carine budu ukinute vrlo su mršave.

Naime, predstavnici američke metalurške industrije i sindikata lobiraju da Bijela kuća zadrži carinu od 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij koji je Trumpova administracija uvela prije tri godine. Američke carine utječu na 6,4 milijarde eura izvoza metala iz EU-a.

Jedan viši američki dužnosnik izjavio je neslužbeno Reutersu kako će to pitanje biti teško riješiti. Drugi veliki problem je oporezivanje. Washington je poručio europskim državama, poput Francuske i Italije, da će se suočiti s dodatnim carinama ako uvedu porez na digitalne usluge, a međunarodni konsenzus o globalnoj minimalnoj stopi poreza na dobit ne bude postignut.

Američke dužnosnike vrlo zabrinjava i prijedlog Europske komisije koji od tehnoloških divova, poput Googlea ili Facebooka, zahtijeva više transparentnosti.

Europu pak brine što je Amerika podržala privremenu suspenziju patentnih prava radi ubrzanja proizvodnje cjepiva protiv koronavirusa, ali i što je Žalbeno vijeće WTO-a i dalje de facto rasformirano, odlukom bivše Trumpove administracije.