Što se dogodi kada plan recikliranja postane  preuspješan? Šveđani su napravili toliko dobar posao sa svojim sustavom gospodarenja otpadom da im je ponestalo smeća pa ga moraju uvoziti iz susjednih zemalja, piše Fastcoexist.com.

Američki se sustav reciklaže ne može pohvaliti ničim sličnim. Primjerice, 2010. godine Amerikanci su uspjeli reciklirati samo 34 posto svog otpada. To su poražavajući podaci u uspredbi sa razvijenim europskim zemljama poput Nizozemske, Njemačke i Austrije u kojima se reciklira gotov sav proizvedeni otpad.

Švedski je sustav recikliranja jedan od najnaprednijih u svijetu – samo 4 posto švedskog otpada završi na smetlištu dok se sav ostatak reciklira. No ta je činjenica zemlju suočila sa malim problemom – ponestalo im je smeća. Naime, nema dovoljno otpada kako bi se zadovoljili svi planovi programa energetske politike u toj zemlji. Ipak, pametni su Šveđani pronašli rješenje i za taj problem – odlučili su uvoziti otpad iz susjednih zemalja.

U švedski program zbrinjavanja otpada, koji se provodi još od 1940. godine,  uključeno je sveukupno preko 2 milijuna tona otpada godišnje. Time se proizvodi energija za grijanje 810.000 domova te električna energija za 250.000 domova. I sva se ta energija proizvodi spaljivanjem smeća. Spalionice otpada toliko su se razvile da više nema dovoljno otpada koji bi zadovoljio njihove kapacitete. Stoga su Šveđani, vjerojatno na oduševljenje svojih  susjeda, odlučili da će svake godine uvoziti oko 800.000 tona smeća iz susjednih zemalja.

Prema izvještaju radija Public Radio International, Norvešla plaća Švedskoj za zbrinjavanje otpada, iz kojeg Šveđani proizvode toplinsku i električnu energiju. No prilikom spaljivanja otpada kao nusprodukti javljaju se i toksični spojevi koje Šveđani potom natrag izvoze u Norešku. Dakle, u navedenom poslu Šveđani zadržavaju sve 'dobre stvari', a sve što je loše izvozi se natrag u Norvešku. Iako ovo zvuči kao prilično nepravedan posao, Norvežani se ne bune jer im je izvoz otpada očito jefitniji nego njegova reciklaža unutar zemlje.

Postoje i druge zemlje diljem Europe koje imaju problema sa zbrinjavanjem svog otpada, a talijanski grad Napulj jedan je od najpoznatijih primjera. Naime, u tom je gradu po kvadratnom metru proizvedeno više smeća nego bilo gdje drugdje u svijetu. U kombinaciji sa mafijom koja djeluje na tom području, to je lani dovelo do eskalacije krize smeća. Stoga nas neće iznenaditi ako će u budućnosti upravo Italija biti jedna od zemalja od kojih će Šveđani uvoziti otpad.

Jednog će dana Italija, Norveška i ostale zemlje možda shvatiti kako su zapravo odbacile vrijedan energetski resurs, a dotad će Šveđani biti sretni sa svojom ulogom 'najvećeg smetlara Europe'. 

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju